Iako su podaci za prvih šest mjeseci 2025. godine pokazali pozitivan trend rasta izvoza iz Bosne i Hercegovine — 5,42% više nego u istom razdoblju prošle godine — uvozna zavisnost, posebno u agroindustriji, i dalje ostaje izražen problem bh. ekonomije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz u ovom periodu iznosio je 8,65 milijardi KM, dok je uvoz dosegao gotovo 15 milijardi KM, s rastom od 4,5%. Iako izvoz raste brže od uvoza, vanjskotrgovinski deficit ostaje dubok, posebno u djelatnostima gdje BiH ima vlastiti potencijal, ali ga godinama ne koristi.
U sektoru životinjskih proizvoda, uvezeno je robe za 559 miliona KM, dok je izvezeno tek 177 miliona KM. Situacija nije bolja ni u sektoru voća i povrća – uvoz gotovo 373 miliona KM, a izvoz samo 74 miliona KM.
U oblasti mlinskih i žitarnih proizvoda, uvoz je premašio 532 miliona KM, a izvoz stao na 118 miliona KM. Deficit je zabilježen i kod masnoća, kakaa i prerađevina (uvoz 685 mil. KM, izvoz 180 mil. KM), ali s pozitivnim signalom – izvoz u ovom segmentu porastao je za više od 50%.
Posebno loši pokazatelji dolaze iz sektora šećera i proizvoda od šećera, gdje BiH bilježi gotovo 13 puta veći uvoz (81 milion KM) u odnosu na izvoz (6,3 miliona KM).
Ukupno, uvoz iz agroindustrijskog sektora iznosio je 2,64 milijarde KM, a izvoz 625,5 miliona KM. Ova disbalansirana slika odražava višegodišnje zanemarivanje domaće poljoprivredne proizvodnje i nedostatak strategije u razvoju prehrambene samodovoljnosti.
Stručnjaci upozoravaju da BiH, s obzirom na prirodne i klimatske resurse, može drastično smanjiti uvoz hrane ako politički akteri konačno usmjere sredstva, energiju i reformski kapacitet u pravcu razvoja lokalne proizvodnje.
Poseban problem ostaje nemogućnost pristupa sredstvima iz IPARD programa Evropske unije. Iako su ta sredstva namijenjena za razvoj ruralnih područja, modernizaciju poljoprivrede i podršku proizvođačima, BiH još nije ispunila osnovne administrativne i institucionalne preduvjete za njihovo korištenje.
Iz Delegacije EU-a u BiH potvrđeno je da je više puta ukazano kako su potrebne državne operativne strukture poput agencije za IPARD, upravljačkih i nadzornih tijela – ali ti koraci još nisu napravljeni.
Izvor: crna-hronika.info
