Bošnjaci čine više od 50% populacije, ali vlast se i dalje dijeli na tri jednaka dijela
Bosna i Hercegovina je još uvijek taoc nesuđene demografske istine. Popis stanovništva proveden 2013. godine, objavljen 2016, nikada nije zvanično prihvaćen u državnim institucijama. (Dostupno na linku)
Glavni razlog je – politički strah. Strah da će brojevi ugroziti sistem zasnovan na Dejtonskom balansu “tri konstitutivna naroda”, bez obzira na njihovu stvarnu brojnost.
Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, u BiH je živjelo ukupno 3.531.159 osoba, od čega:
Bošnjaci: 1.769.592 (50,1%)
Srbi: 1.086.733 (30,8%)
Hrvati: 544.780 (15,4%)
Ostali: 130.054 (3,7%)
Za usporedbu, 1991. godine je situacija bila drugačija:
Bošnjaci: 1.902.956 (43,5%)
Srbi: 1.366.104 (31,2%)
Hrvati: 760.852 (17,4%)
Ostali: 347.121 (7,9%)
U ovih dvadesetak godina, Bošnjaci su postali apsolutna većina. Međutim, politički sistem BiH se nije pomjerio ni za milimetar.
Priznavanjem ovog popisa, Bošnjaci bi mogli tražiti proporcionalnu zastupljenost u institucijama vlasti. To bi značilo više ministarskih stolica, ambasadora, direktora agencija, pa i veći utjecaj u zakonodavstvu i izvršnoj vlasti. No, upravo to izaziva otpor, prvenstveno iz Republike Srpske, a tiho i iz HDZ-ovih redova.
U ustavnom okviru BiH, vlast se dijeli po principu “konstitutivne ravnopravnosti”, što znači da se ne uvažava brojnost nego nacionalna pripadnost. Rezultat toga je da Bošnjaci, iako najbrojniji, često imaju najmanji broj pozicija u ključnim institucijama.
Zato popis iz 2013. i dalje ostaje “slon u prostoriji”. On je jasan signal da se politička arhitektura BiH bazira na prošlim vremenima, a ne na stvarnosti. Bošnjaci su većina, ali bez većinskih prava. Vlast se dijeli kao da su svi narodi jednako brojni, iako podaci to jasno negiraju.
Izvor: crna-hronika.info
