Hrvatski zatvorski sistem broji 2.680 zatvorenika, a 12,13% njih starije je od 60 godina. Starijih od 65 je 186 (nešto više od 6%), a najstariji imaju 87 godina. Na drugom kraju spektra, maloljetnici čine tek 0,05%, dok su udjeli po dobnim skupinama sljedeći: 18–30 (17,77%), 31–40 (25,88%), 41–50 (28,30%) i 51–60 (15,87%). Pučka advokatica nedavno je upozorila da su vrućine u zatvorima nesnosne, a najteže ih podnose stariji i hronični bolesnici.
Prosječno vrijeme provedeno u zatvoru iznosi 1.747,7 dana (oko 4 godine, 9 mjeseci i 14 dana), a najduži zabilježeni boravak bio je 24 godine, 8 mjeseci i 11 dana.
Potrebe starijih zatvorenika prilagođavaju se dobi i zdravlju: blaži uvjeti izvršavanja, prilagođen smještaj, pojačana liječnička pomoć. Članak 94. Zakona o izvršavanju kazne zatvora dopušta novčanu pomoć svaka tri mjeseca zatvoreniku 65+ ili trajno radno nesposobnom bez prihoda, javlja Večernji list.
Izvršavanje kazne počiva na rehabilitacijskom pristupu i individualnim programima (psihosocijalni, obrazovni, radni, zdravstveni i sigurnosni postupci).
Zdravstvena zaštita je izjednačena s javnim zdravstvom: primarna zaštita u sistemu, specijalistička i bolnička u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu ili drugim ustanovama. Članak 123. propisuje postupanje u slučaju smrti: obavještavaju se porodica, sud, sudac izvršenja, matičar i Središnji ured; posmrtni ostaci predaju porodici, a ako je nema ili odbije, trošak pokopa snosi lokalna samouprava.
Isplata penzija se ne obustavlja dok zatvorenik izdržava kaznu. Iznimka je postojala u starom Zakonu (do 31.12.1998.), za specifična kaznena djela; danas takva zapreka ne postoji.
Starije osobe sve češće na optuženičkim klupama: nedavno je 70-godišnji penzioner dobio 120 dana zatvora i 590 eura kazne zbog vožnje bez dozvole, pod utjecajem alkohola i izazivanja saobraćajne nesreće.
Izvor: crna-hronika.info
