Novac za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske još nije osiguran. Rok do kojeg je ministar finansija Bosne i Hercegovine, Srđan Amidžić, trebao potpisati isplatu 6,4 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji BiH, istekao je u petak.
Dokument bi sada trebao potpisati zamjenik ministra finansija, Muhamed Hasanović, ali do kraja radnog dana nismo dobili potvrdu da je to učinio.
Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine novac je potreban, kako bi kroz zakonske rokove i javne nabavke pripremila održavanje izbora 23. novembra.
Bez novca ne može se krenuti u proces javnih nabavki. Treba istaći da je ovo jedan od načina na koji SNSD i Milorad Dodik utiču na organizaciju prijevremenih izbora u Republici Srpskoj jer je i ranije Milorad Dodik najavljivao da se takvi izbori na teritoriji tog entiteta neće održati, javlja BHRT.
Podsjetimo, istekao je rok za odobravanje novca potrebnog za održavanje prijevremenih izbora u bh. entitetu Republika Srpska. Više od šest miliona maraka još nije doznačeno CIK-u BiH. SNSD-ov ministar finansija odbija potpisati saglasnost, a odluka zamjenika još se čeka. Jedino što se ne čeka su novi politički sukobi.
Centralnoj izbornoj komisiji BiH još nije doznačen iznos veći od šest miliona KM, neophodan za provođenje vanrednih izbora u Republici Srpskoj. Rok je istekao u petak. Da neće dati svoj potpis koji bi omogućio novac, resorni ministar iz redova SNSD-a, Srđan Amidžić, najavio je i obrazložio, ranije. No, prema ovlaštenju koje mu je dao visoki predstavnik u BiH, potpis može dati njegov zamjenik, Muhamed Hasanović. Iako je bilo naznaka da će to uraditi danas, na ovaj potez još se čeka. Bivši član CIK-a BiH, Vehid Šehić, ipak optimističan. Izbori će biti održani.
“Jednom se desilo, ne znam da li je to bilo 2022. godine, da sredstva, takođe, nisu bila obezbijeđena u datom zakonskom roku, gdje je CIK BiH donio odluku o prolongiranju datuma održavanja izbora”, kaže Šehić.
Najveći dio nedostajućeg novca predviđen je za finansiranje članova biračkih odbora, čiji su predsjednici i potpredsjednici preliminarno imenovani. Međutim, CIK se susreće i sa izazovima u vezi sa organizacijom redovnih izbora, u skladu s izmjenama Izbornog zakona, jer nemaju dovoljan broj zaposlenih koji bi odgovorio potrebama uvođenja specifičnih izbornih tehnologija. Odgovornost je, ističu, ponovo, na Vijeću ministara BiH koji Prijedlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji još nije uvrstio na dnevni red.
Izvor: crna-hronika.info
