Sve veći broj intervencija GSS službi u Bosni i Hercegovini vezan je za strane turiste koji slijepo prate Via Dinarica rutu, a da pritom nemaju realnu predstavu o planinama koje prelaze. Na društvenim mrežama izgleda kao atraktivna “balkanska ruta kroz divljinu”, ali stvarnost kod nas je mnogo kompleksnija, pa i opasnija.
Zbog toga su iz Gorske službe spašavanja Prenj objasnili šta planinari trebaju znati prije odlaska na planinu.
Mnogi strani turisti hodaju sami jer vjeruju da je Balkan “lagan” za trekking.
Mnogi dolaze iz zemalja gdje su:
• staze savršeno markirane,
• opasnosti minimalne,
• mobilni signal stabilan,
• infrastruktura jaka.
Kod nas to često nije slučaj jer u BiH:
• staze znaju biti izbrisane nevremenom ili obrasle,
• markacija nije uvijek konzistentna,
• teren je divlji, tehnički težak i fizički zahtjevan,
• vremenske promjene su nagle i ekstremne.
Turisti to ne znaju jer se oslanjaju na Google, Komoot, MapsMe ili GPX tragove koje nisu kreirali lokalci.
Ne poduzimaju sigurnosne mjere jer nemaju “svijest Balkana”
U mnogim državama Evrope nema divljih životinja, mina, slabo održavanih staza, niti udaljenih predjela bez signala. Zato turisti:
• kreću bez dodatne vode i termo opreme,
• ne provjeravaju vremensku prognozu,
• nose minimalnu opremu,
• ne ostavljaju plan kretanja,
• hodaju po najgoroj vrućini ili u sumrak,
• prelaze kilometre makadama zamišljajući “lagan put”.
Oslanjaju se na tehnologiju koju naše planine lako “pobijede”.
Velik dio Via Dinarica rute u BiH ide blizu ili kroz potencijalno sumnjiva minska područja
Ovo je mnogima nezamislivo. Stranci ne mogu shvatiti da se 30 godina nakon rata još uvijek nalaze mine u ruralnim predjelima BiH.
Na kartama koje koriste mina nema. Ali naši spasioci znaju:
• prelazak samo 100 m van staze može biti poguban,
• zimi mina nisu vidljive, što ne znači da nisu opasne,
• erozija tla pomjera mine,
• lokalni savjeti su važniji od bilo koje aplikacije.
Sloboda kretanja ih zavarava
Bosna i Hercegovina je za njih raj:
• niko ne traži dozvole,
• nema naplatnih ulaza,
• planine su otvorene i divlje.
Ali upravo ta “sloboda” ih uvodi u probleme jer nemaju osjećaj da ulaze u zbilja zahtjevan planinski teren.
Zašto GSS stalno spašava turiste?
Jer se naša zemlja na stranim platformama predstavlja kao:
• “jedna od top trekking destinacija Europe”,
• “1000 km netaknute prirode”,
• “najbolja avantura Balkana”.
A rijetko ko spominje:
• minska polja,
• kanjone bez signala,
• tehnički zahtjevne dionice,
• ekstremne vremenske promjene,
• izolaciju i udaljenost od naselja.
Šta poručiti stranim planinarima? BiH jeste prelijepa, ali nije bezopasna.
Prije polaska:
• Informišite se kod lokalnih vodiča, PD-ova i GSS-a.
• Provjerite vremensku prognozu.
• Koristite ispravne GPX tragove (lokalne).
• Ne odstupajte od markirane staze.
• Ne hodajte sami u tehnički teškim zonama.
• Poštujte planinu i njene rizike.
Izvor: crna-hronika.info
