Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje raspravlja treba li i kako reagirati, digitalno nasilje među djecom i mladima bilježi zabrinjavajući porast. Sve više je i slučajeva teških povreda nastalih zbog opasnih „izazova“ koji se šire putem društvenih mreža, a kojima su djeca izložena gotovo svakodnevno.
Zbog negativnog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje i sigurnost djece, brojne države svijeta već povlače konkretne poteze. Najdalje je otišla Australija, gdje je početkom decembra stupio na snagu zakon kojim se najvećim društvenim mrežama nalaže da zabrane pristup djeci mlađoj od 16 godina – ili će u suprotnom platiti kazne i do 33 miliona dolara.
Prema novom zakonu, platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Snapchata, YouTubea, X-a i drugih moraju onemogućiti pristup maloljetnicima ispod 16 godina. Odgovornost je direktno prebačena na same kompanije, koje su obavezne dokazati da su poduzele „razumne mjere“ zaštite djece.
Australske vlasti ističu da se lista zabranjenih platformi može dodatno širiti, a razlog za ovako stroge mjere su poražavajući podaci – čak 86 posto djece u dobi od 8 do 15 godina svakodnevno koristi društvene mreže.
Ni Evropska unija ne stoji po strani. Evropski parlament podržao je ubrzanu primjenu Zakona o digitalnim uslugama, koji predviđa zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, dok bi oni između 13 i 16 godina pristup imali samo uz saglasnost roditelja.
U Bosni i Hercegovini, međutim, sve je zasad ostalo na inicijativama i raspravama. Ozbiljnija priča o zabrani društvenih mreža pokrenuta je nakon tragičnog napada u Bosanskoj Krupi, kada je maloljetnik ubio jednog policajca, a drugog ranio. Iako su tada mnogi upozoravali na utjecaj online sadržaja, konkretni potezi izostali su.
Istraživanje organizacije Save the Children pokazuje razmjere problema u BiH. Djeca i mladi u ovoj zemlji čak dvije trećine svog vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj društvenoj mreži.
Pametni telefoni su glavno sredstvo pristupa internetu koristi ih čak 93 posto djece u dobi od 7 do 18 godina. Posebno zabrinjava podatak da društvene mreže koriste i djeca od samo šest godina, iako su službeno namijenjene znatno starijima.
Stručnjaci upozoravaju da se digitalno nasilje, cyberbullying i opasni izazovi ne mogu riješiti ignoriranjem. Potrebna je kombinacija zakonskih rješenja, edukacije roditelja i škole, ali i jasna odgovornost platformi koje profitiraju na dječijoj pažnji.
Dok druge zemlje uvode zabrane i visoke kazne, BiH se i dalje pita a cijenu, upozoravaju stručnjaci, plaćaju djeca.
Izvor: crna-hronika.info
