Američki Senat razmatra prijedlog zakona pod nazivom “Sanctioning Russia Act of 2025” (u Kongresu označen kao S.1241) koji predviđa uvođenje carina od najmanje 500% na svu robu i usluge koje u SAD dolaze iz država koje svjesno kupuju ruske energente. Cilj je, prema obrazloženju, dodatno “odsjeći” prihode koji finansiraju rusku državnu politiku i ratnu industriju.
Ključna poruka dokumenta je: ako Rusija odbije pregovarati o miru s Ukrajinom, prekrši mirovni sporazum ili pokrene novu invaziju, SAD bi aktivirao paket sankcija i mjera ne samo prema Rusiji, nego i prema akterima koji joj indirektno pomažu kroz trgovinu energentima.
Najsporniji dio odnosi se na treće države: zakon predviđa da se carinska stopa na uvoz u SAD iz zemlje koja “svjesno” kupuje rusku naftu, gas, uranijum ili petrohemijske proizvode, podigne na nivo “ne manji od ekvivalenta 500% ad valorem”. “Ad valorem” znači “prema vrijednosti robe” – pojednostavljeno, proizvod od 100 dolara bi uz carinu od 500% mogao završiti na 600 dolara (100 + 500).
Iako se Bosna i Hercegovina i Srbija u samom tekstu koji kruži medijima ne navode po imenu, u regionalnim analizama se spominje mogućnost da bi i zemlje koje i dalje zavise od ruskog gasa mogle doći pod udar, ako se kriteriji budu tumačili široko. Upravo zato se ova tema odmah “uhvatila” u regionu, iako je u praksi presudno kako bi SAD definisao “svjesnu kupovinu”, koje bi izuzetke primjenjivao i na koga bi se mjera realno usmjerila.
Politički momentum zakonu je dodatno podigao republikanski senator Lindsey Graham, koji je na mreži X naveo da je nakon sastanka dobio “zeleno svjetlo” predsjednika Donalda Trumpa za dvostranački prijedlog na kojem radi sa demokratskim senatorom Richardom Blumenthalom, uz najavu da se nada glasanju “već početkom sljedeće sedmice”. Mediji u SAD također prenose da Bijela kuća podržava zakon.
Prijedlog predviđa i “ventil”: predsjednik SAD može privremeno odgoditi primjenu ovih mjera do 180 dana ako procijeni da je izuzeće u nacionalnom sigurnosnom interesu SAD-a. To u praksi znači da i uz usvajanje zakona, prostor za političko odlučivanje i pritisak “od slučaja do slučaja” ostaje veliki.
Osim carina, zakon cilja i širi krug aktivnosti: najavljene su mjere protiv stranih osoba/firmi koje svjesno pružaju robu, usluge, tehnologiju ili informacije koje olakšavaju održavanje ili širenje proizvodnje nafte i gasa, te odredbe o blokiranju imovine i ograničavanju transakcija sankcionisanih subjekata.
Šta ovo znači “na terenu”? Ako zakon prođe u predloženom obliku, on bi postao snažan alat za američku administraciju da preko carina pritisne velike kupce ruskih energenata, ali i da pošalje poruku manjim državama da je nastavak oslanjanja na rusku energiju potencijalno skup ne samo energetski, nego i trgovinski.
Izvor: crna-hronika.info
