Prema najnovijim procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine, inflacija bi u prvim mjesecima 2026. godine trebala pokazati znakove usporavanja. Preliminarne procjene govore da će ukupna inflacija u prvom tromjesečju iznositi 3,8 posto, dok bi temeljna inflacija trebala biti oko 3,5 posto. Ipak, uprkos tim brojkama, ekonomski stručnjaci upozoravaju da to ne znači i vidljivo poboljšanje životnog standarda građana.
Iz Centralne banke BiH navode da je inflacija u posljednjem tromjesečju 2025. godine iznosila 4,2 posto, dok je temeljna inflacija bila čak 4,3 posto. Blaga korekcija inflacije naviše rezultat je rasta cijena hrane, ali i povećanja režijskih troškova, posebno električne energije. Očekivano usporavanje inflacije u 2026. godini, kako pojašnjavaju, velikim dijelom je posljedica tzv. baznog efekta, a ne stvarnog pada cijena.
Iako su plaće u proteklom periodu rasle, građani taj rast gotovo da nisu osjetili. Veći prihodi “pojela” je inflacija, a svakodnevna potrošačka korpa postala je skuplja nego ikad. Tokom prošle godine kilogram kafe poskupio je za gotovo 10 KM, čokolada za skoro 7 KM, dok je cijena junetine porasla za više od 5 KM po kilogramu. Sličan trend zabilježen je i kod brojnih osnovnih životnih namirnica.
Kada je riječ o ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, Centralna banka procjenjuje da je realni rast BDP-a u trećem tromjesečju 2025. godine iznosio 1,9 posto, dok je za posljednje tromjesečje procijenjen rast od 2,1 posto. Taj rast uglavnom je potaknut uslužnim sektorom, dok je doprinos proizvodnje i industrije i dalje skroman, što dodatno ograničava dugoročno poboljšanje standarda.
U poređenju s eurozonom, gdje se inflacija kreće oko 2 posto, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi znatno više stope. Takva razlika dodatno opterećuje kućne budžete i smanjuje kupovnu moć stanovništva. Iako inflacija formalno usporava, cijene neće padati – one će samo rasti sporije nego ranije. Za većinu građana to znači isto: svakodnevna borba da se s istim primanjima pokrije sve skuplji život.
Izvor: crna-hronika.info
