Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve se snažnije pozicionira kao ozbiljan izvoznik proizvoda namjenske industrije, ponajprije zahvaljujući rastu potražnje na europskom tržištu izazvanom ratom u Ukrajini. Procjene pokazuju da je izvoz oružja i vojne opreme u protekloj godini dosegnuo oko pola milijarde konvertibilnih maraka, što ovu granu svrstava među najbrže rastuće u domaćem gospodarstvu.
Iako brojke djeluju impresivno, iza rasta izvoza kriju se ozbiljni strukturni problemi. Jedan od ključnih izazova je visoka ovisnost o uvozu procjenjuje se da se čak dvije trećine sirovina i poluproizvoda potrebnih za proizvodnju nabavlja iz inozemstva. To domaće kompanije čini osjetljivima na poremećaje na globalnom tržištu, političke pritiske i rast cijena osnovnih inputa.
Prema dostupnim podacima, među deset najvećih izvoznika iz BiH u 2025. godini samo je jedna kompanija iz namjenske industrije Igman d.d.. S druge strane, BNT Novi Travnik je ostvario prihod od 41 milion KM i ušao u 2026. godinu s dobiti od oko četiri miliona KM, što istovremeno pokazuje snažan izvozni potencijal, ali i relativno nisku profitabilnost sektora u odnosu na obim proizvodnje.
Tokom 2025. godine većina kompanija prošla je kroz djelomičnu ili potpunu konsolidaciju poslovanja, s fokusom na očuvanje likvidnosti. Pravi uvid u stanje sektora očekuje se tek nakon najavljene revizije poslovanja, o čemu je govorio i Vedran Lakić. Do tada se rezultati namjenske industrije mogu sagledavati uglavnom kroz izvoznu statistiku, koja bilježi kontinuiran rast.
Dodatnu pažnju izazvala je pojava kompanije Regulus, stranog investitora zainteresiranog za otkup kvalificiranih vlasničkih udjela. Međutim, problemi u poslovanju Regulusa s Ukrajinom, kao i složen odnos s Vladom Federacije BiH, buduću saradnju čine neizvjesnom. Istovremeno je najavljeno ulaganje od 25 miliona KM u Pretis d.d., što bi moglo značajno modernizirati proizvodne procese i povećati domaću proizvodnju.
Ulazak u 2026. godinu donosi nove izazove. Među globalnima posebno se ističu američke carinske tarife, koje bh. kompanije prisiljavaju na traženje alternativnih tržišta. Uz to, nabava sirovina postaje sve zahtjevnija ne samo finansijski, već i politički – zbog čega se sve češće govori o potrebi obnove domaćih barutana, željezara i sličnih postrojenja.
Na domaćem planu najave izgradnje novih pogona i razvoja novih proizvoda mogu se posmatrati kao mogući zaokret, ali ključno pitanje ostaje koliko su ti projekti stvarno utemeljeni na Strategiji razvoja namjenske industrije 2024–2035. Bez smanjenja ovisnosti o uvozu i jačanja domaće baze sirovina, rast izvoza mogao bi ostati kratkoročan uspjeh, a ne održiv industrijski iskorak.
Izvor: crna-hronika.info
