Život je nepredvidiv, a finansijski šokovi gubitak posla, kvar automobila, hitna medicinska intervencija ili rast cijena mogu ozbiljno uzdrmati budžet svakog domaćinstva. Upravo zato fond za hitne slučajeve, popularno nazvan „crni fond“, predstavlja osnovnu zaštitu od zaduživanja i dodatnog stresa, piše Crna hronika.
Godinama se kao pravilo spominjala ušteđevina u visini od tri do šest mjesečnih plata. Međutim, u današnjim ekonomskim okolnostima u Bosni i Hercegovini, gdje je tržište rada nestabilno, a cijene hrane i stanovanja u porastu, finansijski savjetnici sve češće preporučuju da šest mjeseci pokrivenih troškova bude minimum, a ne ideal.
Ključ pravilnog formiranja fonda nije visina vaše plate, već vaši stvarni mjesečni troškovi. To je iznos koji vam je potreban da preživite mjesec bez smanjenja osnovnih životnih potreba.
Potrebno je sabrati: stanarinu ili ratu kredita, režije (struja, voda, grijanje, internet), hranu, prijevoz i osiguranje i ostale obavezne troškove.
U izračun ne treba uključivati izlaske, putovanja, kupovinu odjeće i druge neobavezne troškove.
Iznosi se razlikuju u zavisnosti od grada i stambenog statusa.
Samac podstanar u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru ukupno mjesečno plaća približno 1.200 do 1.800 KM.
Za šest mjeseci sigurnosti potrebno je između 7.000 i 10.000 KM.
Samac koji ima vlastiti stan (bez kredita) ima mjesečne troškove na oko 800–1.200 KM.
Fond za šest mjeseci: 5.000 do 7.000 KM.
Četveročlana porodica podstanari treba ukupno mjesečno: 2.500 do 3.300 KM.
Za šest mjeseci sigurnosti potrebno je između 15.000 i 20.000 KM.
Porodica koja živi u vlastitoj nekretnini trebala bi imati između 12.000 i 16.000 KM u rezervi.
Stručnjaci često koriste takozvano pravilo 3-6-9: 3 mjeseca troškova – dovoljno za mlade osobe bez djece i stabilnim poslom, 6 mjeseci preporuka za većinu domaćinstava i 9 mjeseci ili više za samozaposlene, freelancere ili osobe s nestabilnim prihodima
Što su prihodi nesigurniji, fond mora biti veći.
U BiH postoji pravo na novčanu naknadu za nezaposlene putem zavoda za zapošljavanje (u FBiH, RS i Brčko distriktu). Iznos i trajanje naknade zavise od entiteta i radnog staža, ali u praksi se najčešće kreće između 40% i 60% prosječne neto plate u posljednjih nekoliko mjeseci rada, uz zakonski maksimum.
Ta naknada obično traje od tri do 12 mjeseci, u zavisnosti od radnog staža. Međutim, u većini slučajeva ona nije dovoljna da pokrije sve životne troškove, posebno za porodice ili podstanare. Zato se na nju treba gledati kao na pomoć, a ne kao na rješenje.
U Bosni i Hercegovini, gdje su plate i dalje relativno niske u odnosu na troškove života, izgradnja „crnog fonda“ jeste izazov, ali je i najvažniji korak ka finansijskoj sigurnosti. Bez obzira na primanja, cilj je jasan imati dovoljno sredstava da barem pola godine možete živjeti bez zaduživanja i panike.
Izvor: crna-hronika.info
