Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su opsežne vojne udare širom Irana u operaciji nazvanoj „Epski bijes“, ciljajući nuklearna postrojenja, raketne baze, pomorske kapacitete i visoke vojne zvaničnike, piše Crna hronika.
Američki predsjednik Donald Trump u osam minuta dugoj video-poruci objavljenoj 28. februara poručio je da su započete „velike borbene operacije“ s ciljem uništavanja iranskog nuklearnog programa, balističke raketne industrije i mornarice.
„Uništit ćemo njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom. Uništit ćemo njihovu mornaricu. Osigurat ćemo da Iran ne dođe do nuklearnog oružja“, poručio je Trump.
Operacija „Epski bijes“ obuhvatila je napade na nuklearne objekte, raketne lokacije i rezidencije visokih zvaničnika. Iranski državni mediji naveli su da je u napadima poginuo vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, dok je Trump najavio da će bombardovanja trajati „neprekidno tokom sedmice ili koliko god bude potrebno“.
Iran je u roku od nekoliko sati uzvratio lansiranjem raketa prema američkim bazama u regionu i prema Izraelu. Napadi su prijavljeni i u dijelovima Zaljeva, uključujući Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i Saudijsku Arabiju. Iranski zvaničnici tvrde da je u uzvratnim napadima bilo civilnih žrtava.
Američki zvaničnici su ofanzivu opisali kao preventivnu akciju s ciljem neutralizacije neposredne nuklearne i raketne prijetnje. Trump je optužio Iran da je odbio napustiti nuklearne ambicije i da je nakon ranijih udara obnovio dijelove programa.
Odluka o napadu uslijedila je nakon sloma diplomatskih pregovora. Prema navodima američke strane, Iran je tokom pregovora koristio „odugovlačenje i taktičke igre“, što je, kako tvrde, dovelo do autorizacije vojne akcije kao posljednje opcije.
Trump je u obraćanju podsjetio i na dugogodišnje tenzije između Washingtona i Teherana, uključujući zauzimanje američke ambasade u Teheranu 1979. i napad na američke marince u Bejrutu 1983. godine.
Iako administracija ofanzivu opravdava nuklearnom prijetnjom i regionalnom sigurnošću, dio analitičara smatra da je u pozadini i šira strateška kalkulacija usmjerena prema Kini.
Prema pojedinim geopolitičkim procjenama, ograničavanje izvoza nafte iz Irana i Venecuele može indirektno izvršiti pritisak na Peking, koji dnevno uvozi više od 10 miliona barela nafte i veliki je kupac iranske sirove nafte.
„Na površini, američki pritisak izgleda kao pitanje nuklearnog programa, ali strateški se radi o energiji i polugama utjecaja“, navode analitičari.
Vojna akcija već je uzdrmala energetska tržišta. Saobraćaj kroz Hormuški moreuz značajno je usporen nakon upozorenja Iranske revolucionarne garde brodovima da je prolaz zabranjen. Kroz ovaj strateški prolaz dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte, uključujući izvoz Saudijske Arabije, Iraka, UAE, Kuvajta i Katara.
Analitičari upozoravaju da bi i djelimični poremećaji mogli podići cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu, dok bi dugotrajno zatvaranje moglo izazvati recesione pritiske širom svijeta.
Rusija je osudila napade kao „neisprovociranu agresiju“, dok su evropski lideri izrazili zabrinutost zbog mogućnosti šireg regionalnog rata. Trump je upozorio Teheran da ne eskalira dalje, poručivši da bi odgovor SAD-a bio „snagom kakva još nije viđena“.
Sukob sada prelazi iz regionalne krize u potencijalno globalnu energetsku i geopolitičku prekretnicu, javlja Timesworld.
Izvor: crna-hronika.info
