Globalni poremećaji mogli bi se vrlo brzo preliti i na domaće tržište. Ukoliko cijena sirove nafte nastavi rasti, to bi u narednim sedmicama moglo značiti i skuplje gorivo u BiH.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić naglašava za BHRT da Bosna i Hercegovina nema mehanizme da utiče na globalne cijene energenata.
„Mi sve energente uvozimo. Ako dođe do dodatne eskalacije na Bliskom istoku, moramo biti spremni na rast cijena. Nažalost, možemo biti samo posmatrači onoga što se dešava na svjetskom tržištu“, poručio je Hadžić.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ističe da će sve zavisiti od trajanja krize i daljnjeg razvoja sukoba.
„Sve zavisi koliko će trajati sukob, zatvaranje moreuza i poremećaji u dolasku roba. Sve to se preliva i na nas. Pratit ćemo situaciju“, rekao je Minić.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH Safudin Čengić upozorava da rast ulaznih troškova energenata neminovno utiče na konačne cijene.
„Ako energenti poskupe, mi to ne možemo pokriti iz domaće proizvodnje. Ostaje pitanje hoće li se sav teret prenijeti na građane ili će institucije poduzeti određene mjere“, kazao je Čengić.
Profesor međunarodnih odnosa Adis Maksić ističe da geografska pozicija Irana omogućava korištenje moreuza kao snažnog geopolitičkog instrumenta.
„Haos u opskrbi nafte i poremećaji u aviosaobraćaju dio su strategije pritiska kako bi se podigao ulog u ovom sukobu“, smatra Maksić.
Vojni komentator Dean Džebić podsjeća da kroz Hormuški moreuz dnevno prolazi oko 21 milion barela nafte, uz velike količine LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„Riječ je o jednom od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu. Svaka blokada znači globalni šok“, naglašava Džebić.
Koliko će kriza trajati i hoće li doći do dodatne eskalacije, ostaje neizvjesno. Ono što je sigurno jeste da će svaka nova promjena na svjetskom tržištu energenata imati direktne posljedice i na cijene goriva, ali i ukupne troškove života u Bosni i Hercegovini.
