Sedmi je dan od početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, a sve je više upozorenja da bi sukob mogao prerasti u mnogo širi rat koji bi zahvatio gotovo cijeli Bliski istok.
Analitičari upozoravaju da posljedice ovog sukoba ne bi ostale ograničene samo na Iran, već bi mogle pokrenuti lanac regionalnih i unutrašnjih sukoba u više država koje su već godinama politički i vjerski podijeljene.
U političkim i medijskim krugovima u Sjedinjenim Državama vodi se rasprava o tome ima li američki predsjednik plan za period nakon rata. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da je to pogrešno pitanje, jer je cilj ovakvih vojnih intervencija često dugoročno slabljenje države koja je meta napada.
Prema toj analizi, suština napada na Iran jeste pokušaj da se ta zemlja oslabi do te mjere da više ne može igrati ulogu regionalne sile koja bi parirala Izraelu i njegovim saveznicima.
Istovremeno, Iran je poručio da će se braniti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i oslanjanje na saveznike i političke pokrete širom Bliskog istoka.
Takva strategija već je dovela do širenja sukoba. Iran je, prema dostupnim informacijama, gađao desetine američkih vojnih baza u više država regije, uključujući Katar, Kuvajt, Bahrein, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate.
S druge strane, saveznici Irana u regiji također su počeli reagovati. Libanski Hezbollah ponovo je pokrenuo raketne i dron napade na Izrael, nakon dugog perioda relativne suzdržanosti.
Izraelska vojska već je najavila snažan odgovor, a analitičari upozoravaju da bi nove operacije mogle dodatno destabilizirati Liban, zemlju koja je već godinama u dubokoj političkoj i ekonomskoj krizi.
Postoji i bojazan da bi sukob između Hezbollaha i libanske vojske mogao prerasti u novi građanski rat u toj zemlji.
Slična situacija je i u Iraku, gdje su šiitske milicije bliske Iranu napale američke vojne baze, dok pojedine političke i vojne grupe pokušavaju ostati neutralne.
Dodatne tenzije izaziva i mogućnost da kurdske snage iz Iraka i Irana, uz podršku Zapada, pokušaju otvoriti novi front protiv Teherana.
U takvoj situaciji cijela regija nalazi se u opasnom geopolitičkom vrtlogu, gdje bi svaki novi vojni potez mogao izazvati lančanu reakciju i dovesti do još šireg sukoba.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da Iran pokuša zatvoriti Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina.
Takav potez mogao bi izazvati ozbiljnu ekonomsku krizu, jer bi cijene energenata naglo porasle, a globalna trgovina bila dodatno poremećena.
Zbog svega toga sve je više upozorenja da bi rat protiv Irana mogao prerasti u dugotrajan regionalni sukob koji bi destabilizirao cijeli Bliski istok i imao posljedice za cijeli svijet.
Izvor: crna-hronika.info
