Rasprava o energetskim rezervama u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je otvorena nakon sukoba na Bliskom istoku a posebno nakon objave zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića, koji je na društvenim mrežama objavio tabelu plana utroška sredstava prikupljenih kroz taksu za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata.
Upravo ta sredstva, kako podsjeća, indirektno uplaćuju svi vozači kroz cijenu goriva, s ciljem da država raspolaže dovoljnim strateškim rezervama u slučaju krize, prenosi Hayat.
U objavi Čavalić problematizira način na koji se ta sredstva troše, sugerirajući da se znatno veći dio novca usmjerava na administrativne i operativne troškove nego na samu nabavku energenta zbog kojeg je taksa i uvedena.
Ako se neko pita zašto su rezerve nafte u FBiH minimalne, u prilogu je raspodjela sredstava od taksi za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata. Ovu taksu indirektno plaćaju svi vozači u FBiH.
Podaci iz prikazane tabele odnose se na period od 2023. do 2026. godine i pokazuju da je u tom razdoblju planiran prihod od ukupno 41,5 miliona konvertibilnih maraka po osnovu ove namjenske takse. Međutim, struktura potrošnje tog novca je za analizu prioriteta u sistemu upravljanja strateškim rezervama.
Prema planu, za direktnu kupovinu naftnih derivata, odnosno za formiranje samih rezervi, predviđeno je ukupno oko 2,4 miliona KM. Nasuprot tome, znatno veći iznosi planirani su za održavanje infrastrukture, troškove skladištenja i funkcionisanje operatera sistema rezervi.
U posmatranom periodu za administraciju i skladištenje je ukupno izdvojeno oko 38,5 miliona KM. Za stvarnu kupovinu nafte tek 2,4 miliona KM (5.8%).
Najveći pojedinačni izdatak odnosi se na osiguranje tehničke i tehnološke ispravnosti skladišta i postrojenja za čuvanje naftnih derivata, za šta je u četverogodišnjem planu predviđeno gotovo 20 miliona KM. Odmah iza toga slijede troškovi rada operatera sistema, za koje je planirano više od 18,8 miliona KM.
S druge strane, izdvajanja za samu kupovinu nafte iz godine u godinu opadaju. Dok je 2023. i 2024. godine planirano po milion maraka za ovu svrhu, iznos je u 2025. godini smanjen na nešto više od 200 hiljada KM, dok je za 2026. predviđeno oko 200 hiljada KM.
Takav trend, prema Čavaliću, direktno objašnjava zašto Federacija raspolaže skromnim količinama strateških rezervi energenata u odnosu na potencijalne potrebe.
Administracija i skladište ne mogu pokrenuti vozila. To radi nafta, a nje se prema ovom planu nabavlja sve manje. Zato smo danas dobili informaciju o prioritetima tj. “bolnici, policiji itd.”
Objava Čavalića dolazi u trenutku kada se sve češće govori o ranjivosti energetskog sistema u kriznim situacijama. U slučaju ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju, strateške rezerve bi trebale osigurati kontinuitet rada ključnih sektora poput zdravstva, policije ili drugih javnih službi.
Ipak, podaci iz plana raspodjele sredstava pokazuju da se veći dio novca prikupljenog kroz taksu za rezerve nafte zapravo koristi za održavanje sistema koji bi te rezerve trebao čuvati, dok se za samu nabavku energenta izdvaja tek mali dio ukupnog budžeta.
Postavlja se pitanje, koliko postojeći model upravljanja strateškim naftnim zalihama u Federaciji BiH uopće ostvaruje svoju osnovnu svrhu, energetsku sigurnost u kriznim situacijama.
Izvor: crna-hronika.com
