Cijene plina u Evropi ponovo su snažno porasle na početku sedmice i dostigle najviši nivo od januara 2023. godine, dok tržište reaguje na nove geopolitičke napetosti i promjene u snabdijevanju energentima.
Na referentnoj nizozemskoj berzi TTF, megavatsat plina s isporukom u aprilu jutros je koštao 62,51 euro, što je oko 17 posto više nego na zatvaranju trgovanja krajem prošle sedmice. Tokom ranog trgovanja cijena je u jednom trenutku skočila i na 68,63 eura.
U poređenju s krajem februara, prije američko-izraelskog napada na Iran, cijene plina su gotovo dvostruko više.
Skok cijena povezan je s ratom na Bliskom istoku i strahom od poremećaja u transportu energenata kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za naftu i gas.
Dodatnu zabrinutost izazvala je odluka Rusije da dio ukapljenog prirodnog plina (LNG) koji je bio namijenjen evropskom tržištu preusmjeri prema Aziji. Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio je da će dio isporuka biti usmjeren prema državama koje su spremne potpisivati dugoročne ugovore, poput Kine, Indije, Filipina i Tajlanda.
Istovremeno je energetska situacija dodatno zakomplikovana nakon što je katarska kompanija QatarEnergy obavijestila kupce da zbog vanrednih okolnosti neće moći isporučiti dio LNG-a prema ranije dogovorenim ugovorima.
Katar je jedan od ključnih igrača na svjetskom tržištu gasa i proizvodi oko 20 posto globalnog ukapljenog plina, što znači da svaki poremećaj u isporuci odmah utiče na cijene širom svijeta.
Evropska unija je u međuvremenu gotovo potpuno obustavila uvoz ruskog plina putem cjevovoda, a planira i prekid kupovine ruskog LNG-a. Trenutno većinu plina nabavlja iz Sjedinjenih Američkih Država, Norveške i Katara.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se kriza na Bliskom istoku nastavi i transport energenata dodatno poremeti, Evropa mogla ponovo ući u ozbiljnu energetsku krizu.
Izvor: crna-hronika.com
