Napetosti na Bliskom istoku ne jenjavaju, a najnoviji razvoj događaja donosi i diplomatski prijedlog iz Teherana. Iran je, prema dostupnim informacijama, ponudio Sjedinjenim Američkim Državama model za deeskalaciju sukoba koji uključuje ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i završetak rata. Ipak, američki predsjednik Donald Trump, kako navode izvori, nije zadovoljan ponuđenim rješenjem.
Hormuški tjesnac, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom, postao je ključna tačka globalne krize. Njegova blokada već sada ima ozbiljne posljedice po svjetsko tržište, uključujući rast cijena energenata i zastoje u pomorskom prometu.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Iran je spreman otvoriti tjesnac pod određenim uvjetima, među kojima su ublažavanje američkih mjera i smanjenje pritisaka na njegovu ekonomiju. Iako detalji prijedloga nisu u potpunosti objavljeni, jasno je da Washington i Teheran i dalje ostaju na suprotnim stranama.
Istovremeno, situacija na terenu ostaje izuzetno napeta. Izraelski napadi na Libanon i dalje traju, a prema posljednjim informacijama, u jednom od udara poginulo je najmanje pet osoba, uključujući i bolničare. Libanonske vlasti i izraelska vojska međusobno se optužuju za kršenje primirja.
Američka vojska saopćila je da je u iranskim lukama došlo do zagušenja, s obzirom na to da je broj brodova višestruko porastao u odnosu na period prije blokade. U međuvremenu, Pentagon je objavio i snimke zapljene broda u Arapskom moru, u okviru operacija kontrole pomorskih ruta.
Globalne posljedice krize sve su izraženije. Cijene nafte dosegle su najviši nivo u posljednja tri tjedna, dok evropski lideri upozoravaju na rast inflacije i pritisak na ekonomiju. Njemačka je pozvala Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija da hitno reagira i pronađe rješenje za krizu u Hormuškom tjesnacu.
S druge strane, diplomatski kanali i dalje su otvoreni. Prema navodima pojedinih američkih medija, Sjedinjene Države i Iran nisu daleko od mogućeg dogovora, iako razlike u ključnim pitanjima i dalje ostaju velike.
U međuvremenu, zaljevske države pripremaju vlastite odgovore na razvoj situacije, dok međunarodna zajednica sve više upozorava na rizik od šire destabilizacije regiona.
Iako je primirje formalno na snazi, jasno je da trajno rješenje sukoba još nije na vidiku, a naredni potezi velikih sila mogli bi imati presudan utjecaj na daljnji tok krize.
Izvor: crna-hronika.info
