Kojadinović je istakao da njemački kancelar Fridrih Merc nema direktan mehanizam da zaustavi eventualnu odluku administracije u Vašingtonu o smanjenju američkog vojnog prisustva u Njemačkoj, jer je riječ o suverenoj odluci Sjedinjenih Američkih Država i Pentagona.
Berlin, kako je naveo, može političkim pregovorima i kroz NATO pokušati da ublaži posljedice takvog poteza.
– Američke vojne baze u Njemačkoj decenijama predstavljaju ključnu tačku NATO infrastrukture u Evropi, te bi njihovo slabljenje poslalo jasnu poruku o promjeni američkih prioriteta. Osim bezbjednosnog aspekta, upozoreno je i na moguće ekonomske posljedice za regione u kojima su američke baze značajan dio lokalne privrede kroz zapošljavanje, uslužne djelatnosti i infrastrukturne projekte – dodao je Kojadinović.
Posebna pažnja, kako kaže, posvećena je i mogućem uvođenju carina od 25 odsto na njemačku automobilsku industriju, što bi, prema ocjenama sagovornika, predstavljalo ozbiljan udar na jednu od najvažnijih grana njemačke ekonomije.
– Američko tržište označeno je kao ključno za proizvođače poput BMW, Mercedes-Benc i Volksvagen, dok bi eventualne carine povećale cijene njemačkih vozila na američkom tržištu i smanjile njihovu konkurentnost – kaže Kojadinović.
On upozorava da bi takav scenario mogao dovesti do pada proizvodnje, smanjenja investicija i pritiska na radna mjesta u Njemačkoj, ali i u zemljama regiona koje su povezane sa njemačkom autoindustrijom kroz lance dobavljača.
Govoreći o širim ekonomskim efektima, Kojadinović ističe da bi usporavanje njemačke privrede negativno uticalo na cijelu Evropsku uniju, s obzirom na to da Njemačka predstavlja njen glavni ekonomski motor.
– Ako se Njemačka nakašlje, cijeli Zapadni Balkan dobije upalu pluća – poručio je Kojadinović, uz ocjenu da Berlin nastoji da izbjegne trgovinski sukob sa Vašingtonom kako bi spriječio dugoročnu ekonomsku štetu za evropsko tržište.
Izvor: RTRS




