Može li BiH bez OHR?
Sve češće poruke iz međunarodnih političkih krugova pokazuju da ideja o zatvaranju Ureda visokog predstavnika više nije samo politička želja iz Republike Srpske, nego mogućnost o kojoj se ozbiljno razgovara i među dijelom međunarodne zajednice.
Ono što je godinama predstavljano kao daleki cilj sada se sve otvorenije nameće kao realan scenarij.
Iako je potpuno jasno da Bosna i Hercegovina jednog dana treba postati država koja može funkcionisati bez međunarodnog nadzora, postavlja se pitanje da li je sadašnji politički trenutak za to uopće siguran. Posljednjih godina pokazalo se da domaće institucije često nisu u stanju same prevazići blokade koje nastaju zbog političkih sukoba i različitih interesa.
Zbog toga zabrinjava činjenica da zahtjevi Milorada Dodika o slabljenju ili uklanjanju Ureda visokog predstavnika sve više dobijaju podršku izvan Bosne i Hercegovine. Povlačenje određenih međunarodnih sankcija, pritisci na Christiana Schmidta i sve glasnije ideje da budući visoki predstavnik ne bi imao aktivnu ulogu kao ranije, otvaraju pitanje da li BiH ulazi u period bez mehanizma koji je godinama sprječavao potpuni institucionalni zastoj.
Dosadašnja praksa pokazala je da bez intervencija visokog predstavnika često nisu mogli biti riješeni ni osnovni problemi funkcionisanja države. Od blokada finansijskih odluka i izbora, pa do pitanja rada državnih institucija, međunarodna intervencija više puta bila je posljednja mogućnost za deblokadu sistema.
Tvrdnje da je BiH potpuno spremna za zatvaranje Ureda visokog predstavnika zbog toga djeluju više politički nego realistično. Formalni uslovi možda jesu djelimično ispunjeni, ali politička stabilnost i funkcionalnost institucija i dalje ostaju ozbiljan problem. Država u kojoj se ključni procesi mogu mjesecima držati u blokadi teško može uvjeriti javnost da joj međunarodni nadzor više nije potreban.
Dodatnu težinu cijeloj priči daju i stavovi bivših visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha, koji sve otvorenije zagovaraju zatvaranje OHR-a kao korak ka evropskom putu Bosne i Hercegovine. Međutim, evropski put ne znači samo uklanjanje međunarodne institucije, nego i postojanje stabilnog sistema koji može funkcionisati bez vanjske pomoći. Upravo tu BiH i dalje pokazuje ozbiljne slabosti.
Najveća opasnost nije samo odlazak OHR-a, već mogućnost da se to desi prije nego što budu uklonjeni mehanizmi političkih ucjena i blokada. U tom slučaju Bosna i Hercegovina mogla bi ostati bez institucije koja je godinama, sviđalo se to nekome ili ne, predstavljala sigurnosni ventil u trenucima političkih kriza.
Izvor: crna-hronika.info
