Iako statistike pokazuju da značajan broj građana Bosne i Hercegovine formalno pripada srednjoj klasi, svakodnevni život govori drugačije. Rast cijena stanova, hrane, režija i ostalih životnih troškova u velikoj mjeri neutralisao je rast plata, zbog čega sve više porodica živi od mjeseca do mjeseca, bez mogućnosti štednje ili stvaranja finansijske sigurnosti.
Ekonomista Igor Gavran za Večernji list upozorava da srednja klasa u Bosni i Hercegovini polako nestaje i postaje gotovo “endemska kategorija”. Prema njegovim riječima, nominalni rast primanja ne može pratiti rast životnih troškova, pa čak ni porodice sa solidnim prihodima sve teže održavaju standard koji se nekada smatrao srednjom klasom.
U ekonomskoj teoriji srednja klasa obuhvata domaćinstva koja ostvaruju između 75 i 200 posto medijalnog dohotka. Međutim, stručnjaci naglašavaju da visina primanja nije jedino mjerilo. Prava srednja klasa podrazumijeva mogućnost redovne štednje, finansijsku rezervu za nepredviđene situacije i sposobnost planiranja budućnosti bez zaduživanja.
Prema procjenama, samo 15 do 20 posto domaćinstava u BiH danas zaista živi standardom koji odgovara srednjoj klasi. Donji prag čine porodice s mjesečnim prihodima od 2.500 do 3.500 KM, dok se stabilna srednja klasa procjenjuje na prihode između 4.000 i 6.500 KM mjesečno.
Finansijski stručnjaci smatraju da bi četveročlana porodica trebala imati ušteđevinu koja pokriva najmanje tri do šest mjeseci života, odnosno između 10.000 i 15.000 KM, kako bi mogla prebroditi gubitak posla, bolest ili druge nepredviđene troškove. Međutim, veliki broj građana u Bosni i Hercegovini nema ni rezervu dovoljnu za jedan mjesec bez redovnih primanja.
Poseban problem predstavlja tržište nekretnina. U posljednjih deset godina cijene stanova porasle su više od 150 posto, dok su plate rasle znatno sporije. Kvadrat novogradnje u većim gradovima danas košta između 3.500 i 5.000 KM, pa stan od 70 kvadrata dostiže vrijednost i do 300.000 KM. Uz stambeni kredit, mjesečna rata od oko 1.000 KM za mnoge porodice predstavlja najveći pojedinačni trošak.
Dodatni pritisak stvara i inflacija. U posljednjih nekoliko godina cijene osnovnih životnih namirnica i usluga značajno su porasle, zbog čega domaćinstva danas na hranu izdvajaju oko trećine svojih prihoda. Istovremeno raste i broj građana koji koriste potrošačke kredite kako bi pokrili svakodnevne troškove.
Izvor: crna-hronika.info
