Nametnute izmjene ocijenjene kao dio domaćeg zakonodavstva
Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je detaljno obrazloženje odluke kojom je odbio zahtjev 32 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH. Riječ je o odredbi koju je 2023. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a na osnovu koje je kasnije donesena prvostepena presuda protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
U obrazloženju se navodi da je Sud razmatrao zahtjev jer zakoni koje visoki predstavnik donese, kada interveniše u pravni sistem Bosne i Hercegovine umjesto domaćih institucija, imaju karakter domaćih zakona. Zbog toga, kako ističu sudije, njihova usklađenost s Ustavom BiH može biti predmet ocjene Ustavnog suda.
Istovremeno, Sud podsjeća da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonskih ovlasti, te da sama upotreba tih ovlaštenja nije predmet ustavnosudske kontrole.
Sudije su odbacile tvrdnje podnosilaca zahtjeva da visoki predstavnik nije mogao propisivati nova krivična djela. U odluci se navodi da je Christian Schmidt, donošenjem izmjena Krivičnog zakona, djelovao kao zakonodavna vlast Bosne i Hercegovine, privremeno zamijenivši Parlamentarnu skupštinu BiH. Također je naglašeno da Parlamentarna skupština ima mogućnost mijenjati ili dopunjavati takve zakone, što potvrđuje njihov status domaćih propisa.
Ustavni sud smatra da su ispunjeni i osnovni principi krivičnog prava, uključujući načelo da krivično djelo mora biti propisano zakonom. Kako se navodi u obrazloženju, član 203a nalazi se u Krivičnom zakonu BiH, zbog čega nije osnovana tvrdnja da je riječ o aktu koji nema zakonsku snagu.
Sud je odbacio i argumente da izmjene nisu bile dovoljno dostupne javnosti. Podsjeća se da je zakon objavljen na službenoj stranici OHR-a 1. jula 2023. godine, nekoliko dana kasnije i u “Službenom glasniku BiH”, dok je sam zakon precizno odredio datum stupanja na snagu. U obrazloženju se navodi i da je prije donošenja izmjena postojalo intenzivno medijsko izvještavanje o najavljenim potezima visokog predstavnika.
Neosnovanim su ocijenjene i tvrdnje da je formulacija “odluke visokog predstavnika” nejasna ili neodređena. Sud ističe da su radnje koje predstavljaju krivično djelo jasno opisane, da su osobe na koje se zakon odnosi precizno određene, te da su odluke visokog predstavnika javno dostupni i formalizovani akti objavljeni na službenim platformama.
Posebno je naglašeno da sporna odredba ne ograničava slobodu političkog izražavanja niti kriminalizira političko neslaganje s visokim predstavnikom ili njegovim odlukama. Prema stavu Ustavnog suda, član 203a odnosi se isključivo na službene i odgovorne osobe koje odbiju provesti ili izvršiti obavezujuće odluke visokog predstavnika ili ometaju njihovu primjenu.
Sud je zaključio da je cilj ove zakonske odredbe zaštita ustavnog poretka, vladavine prava, teritorijalnog integriteta i funkcionisanja institucija Bosne i Hercegovine, a ne zaštita političkog autoriteta visokog predstavnika.
Izvor: crna-hronika.info
