Kupovina putem međunarodnih online platformi poput TEMU-a postaje sve popularnija među građanima Bosne i Hercegovine, ali uz rast narudžbi pojavljuju se i pitanja o zaštiti potrošača.
Nadležne institucije upozoravaju da u pojedinim slučajevima kupci mogu ostati bez mogućnosti da ostvare svoja prava.
Na društvenim mrežama i drugim digitalnim kanalima posljednjih mjeseci pojavljuju se sponzorisani oglasi TEMU-a sa AI-generisanim fotografijama modernih logističkih centara i natpisima poput “TEMU Bosna i Hercegovina”.
Takvi oglasi kod dijela potrošača mogu stvoriti utisak da kompanija raspolaže skladištem ili distributivnim centrom u BiH, iako to nije slučaj, pišu Vijesti.ba.
Takav način predstavljanja otvara pitanje moguće obmane potrošača. Zakon o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine u članu 29 zabranjuje poslovnu praksu i oglašavanje koje građane može dovesti u zabludu o bitnim činjenicama koje se odnose na robu ili trgovca. Ukoliko vizuelni sadržaj stvara dojam da kompanija ima lokalnu logističku infrastrukturu koja zapravo ne postoji, potrošač bi mogao donijeti odluku o kupovini koju inače ne bi donio.
Istovremeno, domaći trgovci posluju pod stalnim nadzorom inspekcijskih organa i mogu biti kažnjeni zbog nepravilnosti u oglašavanju ili informisanju kupaca. S druge strane, velike međunarodne internet platforme često posluju bez vidljive reakcije nadležnih institucija, što, prema ocjenama stručnjaka, dovodi domaće privrednike u neravnopravan položaj i smanjuje nivo zaštite potrošača.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH pojašnjavaju da se zakoni o zaštiti potrošača primjenjuju na prodavce registrovane u Bosni i Hercegovini koji su ovlašteni za prodaju i distribuciju robe. U tim slučajevima nadležni inspektorati mogu reagovati u slučaju nepravilnosti.
Kod direktne kupovine putem stranih internet platformi situacija je drugačija, jer proizvodi uglavnom dolaze od dobavljača iz inostranstva, a nadzor nad robom koja se prodaje putem online platformi još nije u potpunosti zakonski uređen.
“U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine”, naveli su iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje jednakih pravila za sve učesnike na tržištu. Dok domaće kompanije moraju poštovati propise Bosne i Hercegovine, očekuje se da isti standardi važe i za međunarodne platforme koje svoje proizvode nude građanima BiH.
Izvor: crna-hronika.info
