Nakon godina političkih blokada i institucionalnih zastoja, Južna plinska interkonekcija ulazi u fazu realizacije. Riječ je o jednom od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko decenija, vrijednom oko 270 miliona eura, koji BiH prvi put otvara vrata američkom LNG plinu i smanjuje zavisnost od ruskog gasa.
Napredak je potvrđen nakon sastanka u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, gdje su, prema riječima lidera NiP-a Elmedin Konaković, riješena ključna pitanja koja su godinama kočila ovaj projekat. Dogovoren je jasan hodogram, podjela nadležnosti i model upravljanja – najveća prepreka je, kako tvrdi Konaković, konačno uklonjena, javlja Biznis.info.
užna interkonekcija je plinovod dug 243 kilometra koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s gasnim sistemom Hrvatske i LNG terminal Krk – glavnom ulaznom tačkom američkog ukapljenog plina za ovaj dio Evrope.
Trasa plinovoda:
Hrvatska (74 km): Dugopolje – Zagvozd – Imotski
BiH (169 km): Posušje – Mostar – Travnik – dalje prema Zenici i Sarajevu
Vrijednost projekta:
Hrvatski dio: oko 169 miliona eura
BiH dio: oko 100 miliona eura
Kapacitet plinovoda iznosi do 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, što je dovoljno za snažan iskorak u snabdijevanju domaćinstava i industrije.
Američki LNG već stiže brodovima na Krk. Iz postojeće hrvatske gasne mreže, nova južna dionica kreće iz Dugopolja kod Splita, ide prema Zagvozdu i Imotskom, a zatim prelazi granicu s BiH.
Na teritoriji BiH plinovod se račva na dva važna pravca:
Hercegovački krak: Mostar, Široki Brijeg, Grude
Srednjobosanski krak: Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Zenica i Sarajevo
Time bi prvi put veliki dio zemlje dobio alternativni izvor gasa, ključan za grijanje, industriju i energetsku sigurnost.
U diplomatskim i energetskim krugovima sve češće se spominje i produženje plinovoda prema Banjoj Luci, čime bi gotovo cijela BiH bila povezana na novi gasni sistem. Iako iz Ambasade SAD-a to zasad zvanično ne potvrđuju, poručuju da je riječ o projektu dugoročnog značaja i da su sve opcije otvorene.
– Ovo je bio jedan od kraćih, ali najefikasnijih sastanaka. Najveći problem – način upravljanja projektom – riješen je. Projekat sada ulazi u operativnu fazu – rekao je Konaković.
On je naglasio da projekat ima i geopolitičku težinu, posebno u kontekstu odluke EU da do 2028. godine zabrani uvoz ruskog gasa.
Plan je da se projekat realizira kroz koncesioni model, uz otvoreno tržišno nadmetanje, ali s jasnom prednošću američkih kompanija zbog porijekla LNG-a.
– Nemamo domaćeg investitora koji može garantovati milijardu maraka i sigurnu isporuku plina. Ulazak američkog kapitala je racionalno i odgovorno rješenje – poručio je Konaković.
Izvor: crna-hronika.info
