Iskustvo Hrvatske pokazuje da se ilegalna trgovina duhanskim proizvodima može suzbiti, ali samo ako država vodi stabilnu trošarinsku politiku i dosljedno provodi zakon. Dok Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan pad crnog tržišta, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s izraženim problemom posebno kada je riječ o rezanom duhanu, koji je gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.
Prema istraživanju agencije Ipsos iz novembra 2025., ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 posto, što je više nego dvostruko manje u odnosu na 2019. godinu. Posebno je zanimljiv segment rezanog duhana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest posto ukupnog tržišta – trend koji traje već godinama i pokazuje kontinuitet.
Slične nalaze potvrđuje i analiza konsultantske kuće KPMG iz juna 2025., prema kojoj je potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena za više od 30 posto, te sada iznosi 4,9 posto tržišta. To ukazuje da pad ilegalne prodaje nije rezultat jedne akcije, već posljedica dugoročne politike i stalnog nadzora.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da su ovi pomaci direktna posljedica koordinacije institucija – prije svega Ministarstva finansija, Carinske uprave i MUP-a. Ključna uloga pripisana je predvidivoj trošarinskoj politici, jačanju kontrola i zapljena, te uvođenju sistema sljedivosti duhanskih proizvoda. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da porezna politika direktno utiče na cijene legalnih proizvoda i ponašanje potrošača: nagle promjene, kaže, brzo guraju tržište u ilegalne tokove koje je kasnije teško vratiti.
Da stabilan sistem donosi rezultate, pokazuje i fiskalni efekat: prihodi državnog budžeta Hrvatske od trošarina na duhanske proizvode u 2024. prvi put su premašili milijardu eura, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su uz PDV ukupni prihodi prešli 1,3 milijarde eura. U Hrvatskoj duhanska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz približno 400 miliona eura, a oko 300 poljoprivrednih proizvođača učestvuje u lancu proizvodnje uz stabilan otkup.
Za razliku od toga, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih proizvoda. Prema Ipsosovom istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je kod ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, rezani duhan je gotovo potpuno izvan kontrole: čak 94 posto potrošača kupuje ilegalni rezani duhan, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2.000 tona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ovaj problem sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen, jer dio društva ilegalnu trgovinu ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju.
Hadžić ističe da su pojačane aktivnosti institucija poput Uprave za indirektno oporezivanje, SIPA-e i Granične policije – doprinijele određenim pomacima, ali bez jasne strategije i kontinuiteta ti rezultati mogu ostati kratkoročni. Zaključak je jasan: hrvatski primjer pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali traži dugoročnu politiku, stabilne trošarine i dosljednu provedbu zakona – posebno u segmentu rezanog duhana, gdje je BiH trenutno u najvećem problemu.
Izvor: crna-hronika.info
