Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovom na tržištu rada – hroničnim nedostatkom radne snage, koji pogađa gotovo sve sektore privrede. Od ugostiteljstva i građevine, preko trgovine i transporta, pa sve do IT-a i proizvodnje, poslodavci sve teže pronalaze radnike.
Prema izještajima, stotine malih i srednjih preduzeća posljednjih godina smanjile su obim posla, a dio njih potpuno zatvorio vrata upravo zbog toga što ne mogu naći dovoljno kvalifikovanih zaposlenih. Najteže su pogođeni obrtnici, čiji opstanak direktno zavisi od broja radnika.
Glavni razlog nedostatka radne snage je masovni odlazak radnika u zemlje EU, prije svega u Njemačku, Austriju i Sloveniju, gdje su plate i radni uslovi znatno povoljniji. Mladi i kvalifikovani radnici u BiH sve rjeđe vide perspektivu u ostanku, a poslodavci su prinuđeni da posao obavljaju sami ili da odbijaju nove narudžbe.
“Prije pet godina imao sam osam radnika, sada radim sam sa sinom. Dvoje su otišli u Sloveniju, troje u Njemačku, a dvoje su promijenili struku jer su plate bile premale”, kaže jedan sarajevski stolar koji razmišlja o zatvaranju obrta.
Iako su vlasti liberalizirale procedure za zapošljavanje stranih radnika, posebno iz Bangladeša, Nepala i Turske, mnogi mali obrti ne mogu podnijeti troškove njihovog zapošljavanja, niti čekati mjesecima na potrebne dozvole.
Nedostatak radnika ne znači samo probleme za poslodavce – on se direktno prelijeva na građane kroz više cijene proizvoda i usluga, duže rokove isporuke i smanjenu ponudu. Stručnjaci upozoravaju da BiH ulazi u opasnu spiralu: što je manje radnika, to je manje proizvodnje, a što je manje proizvodnje, to je veći pritisak na cijene i kupovnu moć.
Ako se trend ne zaustavi, mnoge djelatnosti u zemlji mogle bi postati zavisne od uvoza, a lokalna preduzeća – posebno obrti – nestati s tržišta.
Izvor: crna-hronika.info
