Poručio: Sud BiH nikada nije imao nadležnost za ujednačavanje sudske prakse
Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pred zastupnicima se našao prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je izazvao brojne reakcije u političkoj i stručnoj javnosti.
Riječ je o zakonskom tekstu koji su predložile stranke Trojke (NiP, NS, SDP) zajedno s opozicijom iz Republike Srpske (SDS, PDP, LPR), dok će se dan kasnije pred Domom naroda naći i prijedlog HDZ-a.
Predrag Kojović iz Naše stranke, koji je zvanično potpisan kao predlagač prijedloga u Predstavničkom domu, u razgovoru za Klix.ba objasnio je ključne razlike između dva prijedloga.
„Najvažnije razlike između ova dva prijedloga je u obimu nadležnosti i sjedišta Suda. U Prijedlogu čiji sam ja zvanični predlagač, ali na kojem je vrijedno radilo mnogo eksperata, kao i onih koji će primjenjivati ovaj zakon, ovaj prijedlog u potpunosti slijedi zahtjeve i preporuke Venecijanske komisije, kao i organa EU koji ocjenjuju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom. U najkraćem, prijedlog HDZ-a blago reducira nadležnosti Suda BiH, a prijedlog o kojem govorimo ih blago proširuje, u skladu sa zahtjevima EU“, poručio je Kojović.
Na pitanje o kritikama koje se odnose na smanjenje nadležnosti Suda BiH, Kojović odgovara da pravni okvir već garantuje nadležnost za ozbiljna krivična djela.
„Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti i cijeli spektar krivičnih djela iz te oblasti su propisani zakonima materijalnog prava, odnosno, Krivičnim zakonom BiH, a prvi stav člana 16. kaže da je Sud BiH nadležan da sudi sva krivična djela propisana tim zakonom“, ističe.
Osvrćući se na pismo OSCE-a koje je dostavljeno delegatima pred sjednicu, Kojović izražava čuđenje:
„Iznenađen sam pismom OSCE-a. Prije svega, nikada, osim na papiru, usklađivanje sudske prakse, koje je vrlo važno sa stanovišta pravne sigurnosti i jednakog tretmana građana pred sudom, nije bilo u nadležnosti, niti Suda BiH, niti Apelacionog vijeća. Nikada nije osnovan ni odjel, niti su ove instance ikada vršile tu nadležnost. Tu funkciju je, u nedostatku postojanja Vrhovnog suda, vršio Ustavni sud BiH.“
Dodaje i da smatra pogrešnim pokušaj da se Sudu BiH povjeri uloga koja po međunarodnim standardima pripada zasebnom vrhovnom pravosudnom tijelu.
„Bilo bi, po mom mišljenju, potpuno pogrešno suštinsku potrebu BiH da kao i sve države ima Vrhovni sud, kao sudsku instancu koja se bavi ujednačavanjem sudske prakse na teritoriji cijele BiH, učiniti nepotrebnom prebacujući tu nadležnost na Sud BiH ili Apelaciono odjeljenje. Na kraju krajeva, OSCE u svojim zvaničnim stavovima, recimo u tzv. Kijevskim principima o nezavisnom pravosuđu, snažno zastupa stav da funkciju ujednačavanja sudske prakse u jednoj zemlji ne bi smjeli vršiti redovni sudovi, a Sud BiH i Apelaciono odjeljenje su upravo takvi sudovi.“
Prema njegovim riječima, zakon o kojem se danas raspravlja predstavlja važan korak u stvaranju nezavisne apelacione instance, ali istovremeno ostavlja prostor za ispunjenje obaveze formiranja Vrhovnog suda BiH.
Kojović je podsjetio i na praksu gdje se zakoni, poput onog o VSTV-u, usvajaju pa se naknadno dorade, što otvara prostor za poboljšanja i u ovom slučaju.
„Pa vidite, normalno je da ovako važni i delikatni zakoni prije usvajanja budu dobro razmotreni, pa i amandmanski popravljeni u slučaju da postoji osnovan i racionalan razlog“, rekao je.
Kada je riječ o stavu HDZ-a, Kojović još ne zna da li će podržati njegov prijedlog, ali ne vidi prepreke.
„Nema sumnje da je Prijedlog zakona o kojem govorimo usaglašen sa predstavnicima Suda BiH, sa pravnim standardima EU i što je najvažnije sa predstavnicima stranaka Platforme za mir i progres, tako da ne vidim politički racionalni razlog da HDZ ne podrži ovaj prijedlog. Također, odlučio sam da Prijedlog zakona uputim u skraćenu parlamentarnu proceduru, kako bi svi imali prilike da ga svojim sugestijama unaprijede“, zaključio je.
Izvor: crna-hronika.info
