Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se na 80. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija porukom da današnji poredak prečesto nagrađuje silu, a kažnjava demokratske principe. “Nakon embarga na oružje devedesetih, danas imamo embargo na demokratiju,” poručio je, kritikujući dio međunarodne zajednice i visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog, kako je naveo, očuvanja “incidentnog sistema” u kojem “manjina upravlja većinom”.
Komšić je globalni kontekst otvorio osudom mijenjanja granica silom, posebno se referirajući na Ukrajinu: “Stvara se opasan presedan – traži se da napadnuta država potpiše odricanje od svoje teritorije ‘u ime mira’, zapravo u ime sile.” Govoreći o Gazi, kazao je da se nad Palestincima provodi nasilje “s elementima genocida” iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, te upozorio na “neprihvatljivu šutnju” dijela međunarodne politike.
Vraćajući fokus na BiH, Komšić je podsjetio na ulogu UN-a tokom rata i na propuste UNPROFOR-a u sprječavanju zločina, uključujući i genocid u Srebrenici. Pozdravio je prošlogodišnje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kao “važan iskorak” i instrument prevencije budućih zločina, uprkos, kako je rekao, lobiranju pojedinih država protiv tog akta.
Ključni dio govora posvetio je uređenju BiH nakon Daytona. Taj sistem je opisao kao “devijantni oblik” demokracije – etnokratiju – koja, po njegovim riječima, permanentno destabilizira državu. “Danas se BiH suočava s embargom na demokratski razvoj – nastoji se zacementirati poredak u kojem manjina upravlja većinom,” rekao je.
U tom kontekstu prozvao je visokog predstavnika Schmidta i “pojedine strane aktere” zbog nastojanja da se sruši presuda u predmetu Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojom je u prvom stepenu ustanovljena etno-teritorijalna diskriminacija. Tvrdio je da su “enormna diplomatska i finansijska sredstva” korištena da se presuda preinači, te da je jedna država “donirala Sud i potom istupila kao zainteresirana strana”, što je nazvao “klasičnom političkom korupcijom”. Za Schmidta je naveo da je “uložio sredstva iz nepoznatih izvora” bez saglasnosti Vijeća za implementaciju mira – uz tvrdnju da mu takvo postupanje ne proizlazi iz ovlaštenja po mirovnom sporazumu.
Komšić je pritom podsjetio da BiH već ima pet presuda ESLJP-a koje traže uklanjanje diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, a koje, prema njegovim riječima, domaće elite i dio međunarodne zajednice “ne žele implementirati”. “Bez pune demokratije nema vladavine prava, a bez vladavine prava nema zaštite individualnih ljudskih prava,” naglasio je, citirajući i odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima o opštem i jednakom biračkom pravu.
Govoreći široj sali UN-a, Komšić je pozvao na konzistentnu primjenu međunarodnog prava “bez dvostrukih standarda – prema velikima i malima, bogatima i siromašnima”. “Mir nije privilegija – on je obaveza. Isto vrijedi i za ljudska prava,” zaključio je, poručivši da je zadatak današnje generacije da nasljednicima ostavi uređeniji, pravedniji svijet.
Izvor: crna-hronika.info
