Misija “Baltic Air Policing” prerasta u aktivnu protivzračnu odbranu
NATO je usvojio novu strategiju za zaštitu zračnog prostora baltičkih država, kojom se dosadašnja misija “Baltic Air Policing” proširuje iz nadzorne u aktivnu misiju protivzračne odbrane, prenosi Klix.
Prema informacijama koje je potvrdilo Ministarstvo odbrane Estonije, savezničke snage će, ukoliko to situacija bude zahtijevala, imati ovlaštenje da obore dronove, ali i vojne avione koji predstavljaju prijetnju ili naruše zračni prostor država članica na Baltiku.
Iz estonskog Ministarstva odbrane navode da nova strategija omogućava bržu i efikasniju reakciju na različite vrste prijetnji iz zraka – od bespilotnih letjelica do balističkih projektila.
Predstavnica Ministarstva odbrane Estonije Liisa Tagel izjavila je da će odgovor NATO-a biti proporcionalan procijenjenoj opasnosti te da će savezničke snage djelovati u skladu sa stepenom prijetnje.
Nova pravila donose i promjene u načinu donošenja odluka tokom presretanja letjelica. Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur objasnio je da piloti više neće morati čekati odobrenje iz glavnih gradova država članica. Nakon identifikacije objekta putem radarskih sistema i vizuelne potvrde, pilot će moći djelovati ukoliko se procijeni da neće doći do značajne kolateralne štete na tlu.
Misija “Baltic Air Policing” provodi se od 2004. godine, nakon ulaska Estonije, Latvije i Litvanije u NATO. Budući da ove države nemaju vlastite borbene avione, njihov zračni prostor osiguravaju savezničke letjelice koje rotiraju između članica Alijanse.
Litvanski predsjednik Gitanas Nausėda izjavio je da je prvobitni koncept ove misije bio prilagođen mirnodopskim okolnostima, ali da se sigurnosna situacija u regionu u međuvremenu značajno promijenila.
Estonske vlasti navode da su na izmjeni pravila radile još od prošle godine, nakon incidenta u kojem su tri ruska aviona MiG-31 ušla u estonski zračni prostor i zadržala se oko 12 minuta prije nego što su ih presreli italijanski lovci F-35. Nakon tog događaja Estonija je aktivirala član 4. Sjevernoatlantskog ugovora, čime su pokrenute konsultacije među saveznicima koje su dovele do usvajanja novih mjera.
Izvor: crna-hronika.info
