Trumpove izjave o članu 5 unose nesigurnost, Rutte i saveznici pokušavaju umiriti javnost
Na samitu u Hagu održanom 25. juna, čelnici svih 32 NATO članice usvojili su deklaraciju historijskog značaja kojom se obavezuju da će do 2035. godine izdvajati minimalno pet posto svog BDP-a za potrebe nacionalne i kolektivne sigurnosti. Ova odluka dolazi u jeku sve izraženijih globalnih prijetnji, uključujući kontinuirane napetosti s Rusijom, terorističke rizike, tenzije na Bliskom istoku i rastući broj cyber napada.
Deklaracija reafirmiše opredijeljenost svih članica temeljima Saveza, s posebnim naglaskom na član 5, koji garantuje zajedničku odbranu. Upravo taj član izazvao je dodatnu zabrinutost nakon izjava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je uoči samita izjavio:
„Postoje brojne definicije člana 5… Dat ću vam tačnu definiciju kad stignem.“
Kasnije je dodao:
„Mi smo s njima do kraja,“
ali ton njegove komunikacije otvorio je prostor za interpretacije i nesigurnost.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nastojao je umanjiti zabrinutost izjavom:
„Sjedinjene Američke Države su apsolutno posvećene NATO-u i članu 5.“
Nova obaveza o 5% BDP-a, prema definiciji Saveza, podrazumijeva da će minimalno 3,5% biti usmjereno na direktne vojne kapacitete, dok će preostali procenat biti rezervisan za ulaganja u sajber sigurnost, zaštitu infrastrukture, civilnu zaštitu i tehnološki razvoj. Među tim troškovima uključena je i pomoć Ukrajini te jačanje njene odbrambene industrije.
Jedan od ciljeva deklaracije je i da se postepeno umanji višedecenijski nesrazmjer u kojem Sjedinjene Države snose glavni teret kolektivne odbrane. Rutte je priznao:
„Predugo je Amerika bila glavni stub u provođenju člana 5.“
i dodao da je upravo Trump, paradoksalno, podstakao promjene u stavu saveznika.
Na margini samita zabilježene su i neformalne izjave koje su privukle pažnju javnosti. Rutte je na jedan Trumpov komentar odgovorio riječima:
„Tata ponekad mora upotrijebiti teške riječi,“
dok je Trump dodao:
„Ponekad moraš reći određenu riječ da bi te razumjeli.“
Ova razmjena naglašava složenu dinamiku među liderima NATO-a, gdje osobni stilovi nerijetko imaju jednak utjecaj kao i formalne odluke.
Premijer Velike Britanije Keir Starmer izjavio je da će njegova zemlja ispuniti novi cilj izdvajanja do 2035. i naglasio potrebu za pripremom na moguće vojne prijetnje. Uprkos jedinstvu na papiru, samit je pokazao da su izazovi pred Savezom brojniji nego ikad.
Zaključeno je da će sljedeći samiti biti održani u Turskoj 2026. i Albaniji 2027, ali ključni test NATO-ove spremnosti desit će se mnogo ranije – na terenu, na linijama odbrane od Baltika do Crnog mora.
Izvor: crna-hronika.info
