SAD i Evropa i dalje bez zajedničkog kandidata
Vijeće za implementaciju mira (PIC) sutra će ponovo pokušati postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Iako je upravo ovaj sastanak trebao označiti kraj višesedmične neizvjesnosti, prema informacijama iz diplomatskih krugova teško je očekivati da će biti postignut konačan kompromis.
Sjednica dolazi nakon što je istekao rok koji su članice PIC-a odredile krajem juna, kada je donesena odluka da Christian Schmidt od 1. jula više ne obavlja dužnost visokog predstavnika. Do izbora njegovog nasljednika Ured visokog predstavnika vodi dosadašnji Schmidtov zamjenik Louis Crishock, koji je kao vršilac dužnosti preuzeo rukovođenje OHR-om.
Zastoj u izboru traje još od odluke administracije Sjedinjenih Američkih Država da povuče podršku Schmidtu. On je potom na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 12. juna najavio da će napustiti funkciju čim bude imenovan njegov nasljednik, čime je proces izbora novog visokog predstavnika formalno i započeo.
Sjedinjene Američke Države za tu funkciju predložile su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, očekujući da će njegovo imenovanje biti prihvaćeno bez većih nesuglasica. Međutim, evropske članice Upravnog odbora PIC-a izašle su s vlastitim prijedlogom, podržavši francuskog diplomatu Renea Troccaza, zbog čega ni nakon nekoliko rundi razgovora nije pronađeno zajedničko rješenje.
Nakon neuspjelih pregovora početkom juna uslijedile su i političke tenzije između Washingtona i evropskih partnera. Američka ambasada u BiH tada je saopćila da SAD razmatraju svoju buduću ulogu u međunarodnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, ali taj potez nije promijenio stav evropskih država koje su ostale pri svom kandidatu.
Iako se u javnosti najviše govorilo o imenima kandidata, suština neslaganja odnosi se na buduću ulogu OHR-a. Američka strana zagovara model u kojem bi visoki predstavnik imao prije svega posredničku funkciju i radio na postepenom gašenju ove institucije, dok evropske države smatraju da bonske ovlasti treba zadržati zbog mogućnosti reagovanja u slučajevima političkih blokada u Bosni i Hercegovini.
Kako uoči sutrašnje sjednice nema naznaka da su stavovi približeni, najizgledniji ishod jeste da Louis Crishock ostane na čelu OHR-a kao vršilac dužnosti, dok bi PIC mogao sebi odrediti novi rok za postizanje dogovora.
Bez obzira na ishod sutrašnjeg sastanka, otvoreno ostaje pitanje kakvu će podršku imati budući visoki predstavnik i u kojem će pravcu biti vođena politika OHR-a.
Izvor: crna-hronika.info
