Mediji su i dalje institucija kojoj građani Bosne i Hercegovine najviše vjeruju, a nivo povjerenja dodatno je porastao u odnosu na prošlu godinu. Prema najnovijem istraživanju „Sloboda medija u Bosni i Hercegovini iz perspektive građana/ki“, čak 70,5 posto ispitanika navodi medije kao najpouzdaniji izvor informacija, što predstavlja rast od 3,7 posto u odnosu na 2025. godinu.
Istraživanje, koje su predstavili Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert, potvrđuje da mediji zadržavaju ključnu ulogu u informisanju javnosti, uprkos složenom političkom i ekonomskom okruženju u kojem djeluju. Istovremeno, građani i dalje pokazuju relativno visok nivo povjerenja u institucije vlasti (54,2 posto) i vjerske zajednice (52,2 posto), dok nevladin sektor bilježi rast povjerenja na 34,5 posto.
Kada je riječ o slobodi medija, većina građana smatra da ona postoji, ali u ograničenom obimu. U Federaciji BiH 68,9 posto ispitanika ocjenjuje da je sloboda medija djelimično prisutna, dok je u Republici Srpskoj taj procenat znatno niži i iznosi 31,1 posto. Istovremeno, zabrinjavajući je podatak da čak 37,8 posto građana u RS-u smatra da sloboda medija uopće ne postoji, dok u Federaciji to mišljenje dijeli 12,2 posto ispitanika.
Ključne prepreke slobodnom novinarstvu, prema percepciji građana, ostaju politički utjecaji. Čak 66,9 posto ispitanika navodi političku ovisnost kao najveći problem, dok 54 posto ukazuje na opću političku klimu u zemlji. Finansijska ovisnost medija također predstavlja značajan izazov, što prepoznaje 30,7 posto građana, ukazujući na strukturne slabosti medijskog sistema.
Percepcija odgovornosti za kršenje medijskih sloboda dodatno naglašava ulogu politike. Više od dvije trećine ispitanika (72,1 posto) smatra da su političari i političke stranke glavni krivci za ugrožavanje novinarskih prava. Slijede vlasnici medija i urednici sa 13,9 posto, dok 7,8 posto građana odgovornost pripisuje međunarodnoj zajednici i OHR-u.
Analiza izvora informisanja pokazuje promjenu u medijskim navikama građana. Internet je vodeći izvor informacija za 37,3 posto ispitanika, zatim slijede društvene mreže sa 30,5 posto, dok televizija ostaje relevantna za 26,7 posto građana. Ovi podaci ukazuju na digitalnu transformaciju medijskog prostora, ali i na potrebu jačanja kredibiliteta informacija u online okruženju.
Posebno je značajan podatak da čak 94,8 posto građana smatra nasilje nad novinarima neopravdanim, što predstavlja snažnu društvenu osudu napada na medijske radnike. Ipak, činjenica da 5,2 posto ispitanika opravdava takve napade ukazuje na postojanje prostora za dodatno jačanje svijesti o važnosti zaštite novinara.
Istraživanje je provedeno u periodu od 22. marta do 7. aprila 2026. godine putem CATI metode, na reprezentativnom uzorku, te pruža relevantan uvid u stavove građana o ulozi i položaju medija u Bosni i Hercegovini.
Izvor: crna-hronika.info
