Izbori u BiH sve su manje stvar biračkih mjesta, a sve više klikova: pred svake izbore niču desetine, pa i stotine novih portala koji se gase čim glasačke kutije budu zatvorene. Tokom kampanje za lokalne izbore registrovano je 80+ novih portala, a uoči posljednjih Općih izbora — prema procjenama — pojavilo se blizu 300 stranica koje su nestajale već nakon nekoliko sedmica.
Urednici i organizacije za nadzor tvrde da je cilj ovih sajtova promocija “svojih” i diskreditacija konkurenata, uz profesionalni “štih” naslovnice i teksta. “Trude se izgledati relevantno, ali fokus je isključivo politički marketing,” poručuju iz redakcija koje prate fenomen. Transparency International u BiH ističe da je izvor finansiranja često stranački i netransparentan, preko “crnih fondova”, pa građani posredno plaćaju plasman dezinformacija kroz namještene tendere i druge javne tokove novca.
Na udaru je i regulatorna rupa: mreža portala lako se registruje van BiH ili iza servisa koji skrivaju vlasništvo, pa je pravni trag težak za pratiti. Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH zato najavljuje novi Zakon o elektronskim medijima s obaveznim javnim impressumom — jasnim podacima o vlasniku, odgovornom uredniku, adresi i pravnoj osnovi za rad. Ministar Edin Forto najavio je da bi nacrt mogao u proceduru do kraja godine, uz cilj da se “skrivanje iza anonimnih adresa” onemogući na domaćem tržištu.
No, novinari upozoravaju da internet ne poznaje granice: ako je domen i hosting izvan BiH, blokada i sankcionisanje gotovo su nemogući bez prekogranične saradnje. Kod .ba domena vlasnika je lakše identifikovati, ali regionalni i globalni registri zahtijevaju dodatne mehanizme i sporazume.
Medijski radnici podržavaju impressum kao preduslov povjerenja, istinit i potpun spisak vlasništva i odgovornosti signal je da je redakcija spremna stati iza sadržaja. Bez toga, vizuelno “uredan” portal može biti tek alat percepcije iza kojeg stoje nevidljivi interesi.
Problem produbljuje niska digitalna pismenost: istraživanja pokazuju da oko 70% građana ne provjerava izvor vijesti, a svaki četvrti ne zna ko uređuje portal koji najviše prati; oko 40% populacije ispod je osnovnog nivoa digitalnih vještina. Stručnjaci zato predlažu paket rješenja: pravila o transparentnosti i oglašavanju, javne registre vlasništva, označavanje političkog sadržaja i programsku edukaciju u školama i za odrasle.
Izvor: crna-hronika.info
