Imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom, kao i reforma pravosuđa kroz usvajanje dva ključna zakona – Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) – predstavljaju osnovni uslov za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine. Evropski zvaničnici jasno poručuju da bez ovih koraka nema otvaranja pristupnih pregovora.
Bosna i Hercegovina tako još jednom propušta priliku da napravi iskorak ka Evropskoj uniji, jer ne postoji politički konsenzus o zakonima o sudovima i VSTV-u, kao ni o imenovanju glavnog pregovarača.
Pravni stručnjak Miloš Davidović ističe za BHRT da se kod reforme VSTV-a mora poći od stručnosti i integriteta, uz jasne preporuke međunarodnih institucija.
„Ono što su glavni zaključci vezano za sastav VSTS-a jesu da taj sastav mora biti, prije svega, zasnovan na principima integriteta i stručnosti. Što se tiče etničkog momenta, Venecijanska komisija je zaključila da oni trebaju imati privremeni karakter i da ima status prelaznog rješenja.“
Da ponuđena zakonska rješenja ne donose suštinske promjene, smatra i penzionisani sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić.
„Suštinska manjkavost je što oni ne rješavaju probleme u pravosuđu. Glavni problemi u pravosuđu su sporost u rješavanju predmeta, dugotrajno trajanje suđenja, nedostatak predmeta korupcije i organizovanog kriminala.“
Iz Transparency Internationala BiH upozoravaju da bi predloženi zakoni mogli predstavljati određeni pomak, ali da je upitno da li zadovoljavaju evropske standarde.
„Suštinski, ono što je ključno to je u prvom redu provjera imovine i integritet nosilaca pravosudnih funkcija. Ostaje neregulisano na pravi način. Riječ je o nekoj formalnosti, kozmetičkim promjenama. Takođe, način imenovanja gdje se ne rješava ni onaj tzv. period hlađenja.“
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe i ujednačena sudska praksa ostaju ključni zahtjevi Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. Međutim, kako ističu pravnici, tempo reformi zavisi isključivo od političke volje.
„Kad će se to desiti zavisi od političkog uređenja u državi i konsenzusa.“, poručuje pravnik Almin Dautbegović.
Reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini traje gotovo dvije decenije, ali rezultati su, prema ocjeni Transparency Internationala, skromni. Većina reformskih inicijativa dolazila je izvan zemlje, dok je fokus domaćih vlasti uglavnom bio na tehničkim unapređenjima, a ne na jačanju nezavisnosti pravosudnih institucija.
Izvor: crna-hronika.info
