Napad na otok Harg dodatno uzdrmao energetska tržišta
Globalno tržište energenata ponovo je reagovalo rastom cijena nafte nakon najnovijih dešavanja na Bliskom istoku i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Napad Sjedinjenih Američkih Država na ključno iransko naftno postrojenje na otoku Harg dodatno je povećao zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju energentima.
Prema pisanju britanskog lista The Guardian, referentna cijena nafte Brent porasla je u ponedjeljak za 1,8 posto, dosegnuvši 104,98 dolara po barelu. Analitičari navode da tržišta strahuju od daljnje eskalacije sukoba i mogućih prekida u globalnim tokovima nafte.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je tokom vikenda da su američke snage u napadima pogodile ključne ciljeve na iranskom otoku Harg. U razgovoru za NBC News rekao je da su napadi imali razoran učinak te dodao da bi američka vojska mogla izvesti nove udare. “potpuno uništili” veći dio otoka Harg, rekao je Trump, dodajući kako bi vojska mogla pogoditi lokaciju “još nekoliko puta, čisto iz zabave”.
Otok Harg, koraljni otok dug oko osam kilometara u Perzijskom zaljevu, udaljen je oko 43 kilometra od iranske obale i predstavlja ključni centar za preradu i izvoz iranske nafte. Prema dostupnim podacima, preko ovog terminala prolazi oko 90 posto ukupnog iranskog izvoza nafte.
Trump je na društvenim mrežama naveo da su napadi bili ograničeni isključivo na vojne ciljeve. Tvrdi da je, kako kaže, “iz obzira” izbjegao gađanje naftne i energetske infrastrukture na otoku.
Uprkos tim tvrdnjama, odluka o napadu na Harg dodatno je povećala nervozu na tržištima energenata. Posebno zabrinjava situacija u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi približno petina globalne trgovine naftom.
Od početka krize plovidba kroz ovaj prolaz značajno je otežana, a moreuz je gotovo zatvoren za redovan promet tankera. Američki predsjednik je tokom vikenda izjavio da će više država učestvovati u pokušajima ponovnog otvaranja tog pomorskog puta.
Trump je rekao da će “mnoge zemlje” poslati brodove kako bi pomogle u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški moreuz. Javnim apelom pozvao je saveznike Sjedinjene Američke Države – Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo – kao i Kinu da se uključe u “zajedničke napore” zaštite brodova od mogućih iranskih napada.
Reakcije država koje je Trump spomenuo za sada su oprezne. Južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da “razmatra različite mjere s više aspekata” kako bi doprinijelo sigurnosti transportnih ruta za energente.
U Velikoj Britaniji se, prema dostupnim informacijama, razmatraju opcije slanja dronova za razminiranje morskih ruta. Britanski zvaničnici istovremeno upozoravaju da bi direktno slanje ratnih brodova na Trumpov poziv moglo dodatno pogoršati već napetu situaciju u regiji.
Izvor: crna-hronika.info
