Na pragu proljetne sjetve, ratari u Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ulaze u jednu od najtežih sezona u posljednjih nekoliko godina. Proizvođači se suočavaju s rastućim gubicima, visokim cijenama repromaterijala i neizvjesnim plasmanom proizvoda, dok konkretna rješenja iz nadležnih institucija i dalje izostaju.
Ako je prethodna sezona bila test strpljenja, ova je, kako kažu poljoprivrednici, pravi ispit opstanka. Cijene sjemena, đubriva i goriva rastu, dok podsticaji kasne. Bez tih sredstava mnogi ratari ne mogu ni započeti sjetvu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić navodi da Grad Bijeljina trenutno duguje oko tri miliona maraka, dok dugovanja Ministarstva poljoprivrede RS prema poljoprivrednicima prelaze 100 miliona KM.
– Proljetna sjetva ne čeka ni podsticaj ni obećanja. Mi moramo na vrijeme posijati, ali bez novca to je gotovo nemoguće – poručuje za FTV Bakajlić.
Iz Grada Bijeljina tvrde da su dio obaveza već izmirili. Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Sreten Vučković ističe da je isplaćeno 800.000 KM duga iz 2024. godine te da je preostalo još oko 425.000 KM za tovnu junad, što bi, prema najavama, trebalo biti riješeno tokom marta.
Poljoprivrednici upozoravaju da su troškovi proizvodnje znatno porasli, dok otkupne cijene ostaju niske. Svaki hektar pšenice ili kukuruza, kažu, trenutno više troši nego što donosi.
– Repromaterijal je poskupio. Neko će izdržati, neko će otići u veliki minus. Dolazi vrijeme kada će u poljoprivredi propadati oni koji najviše rade – kaže proizvođač Mićo Stevanović.
Kriza ne pogađa samo ratare. Otkup sirovog mlijeka u Republici Srpskoj u januaru je pao za oko osam posto u odnosu na decembar, što znači 470 tona manje. Zbog problema s plasmanom i smanjenog otkupa, 20 malih farmi već je prestalo s radom.
– Ljudi su skeptični i počinju rasprodavati stočni fond. Ako se ovako nastavi, za nekoliko godina na ovim područjima neće biti domaće hrane – upozorava Bakajlić.
Proizvođač Radenko Arsenović kaže da dnevno proizvede oko 300 litara mlijeka, ali da bilježi gubitak od oko 150 KM dnevno.
– Smanjili smo komponente u proizvodnji da bismo ublažili troškove, ali gubici se i dalje gomilaju – navodi Arsenović.
Ratari poručuju da bez sistemskih promjena i sigurnog plasmana nema opstanka domaće proizvodnje. Ukoliko se hitno ne riješe podsticaji i ne osigura stabilno tržište, upozoravaju da bi ova sezona za mnoge mogla biti posljednja.
Izvor: crna-hronika.info
