Bez ključnih dijelova ročišta koje je izostalo iz javne najave
Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev Detektora za dostavljanje kompletnog videosnimka ročišta Miloradu Dodiku, održanog početkom jula bez prethodne najave medijima. Iako je postupak formalno bio otvoren za javnost, iz Suda su ustvrdili kako postoji zakonski osnov za uskraćivanje traženih informacija, što je izazvalo oštre reakcije pravnih i medijskih profesionalaca.
Dana 4. jula Sud i Tužilaštvo BiH zajednički su informisali javnost o ukidanju pritvora predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji se tereti za napad na ustavni poredak. Time je prestao biti bjegunac, iako je prethodno izbjegavao privođenje i uprkos potjernici nije se odazivao pozivima na saslušanje.
Dan kasnije, 5. jula, Sud BiH je medijima ustupio petominutni isječak sa ročišta, pravdajući to “povećanim interesom javnosti i potrebom za tačnim i pravovremenim informisanjem”. Međutim, tokom obraćanja sutkinje, vidljivo je da snimak sadrži izrezane dijelove, a kraj videa prekida se usred govora Dodikovog branioca, bez prikaza zaključka ročišta.
Zbog tih nedostataka, Detektor je zatražio cijeli snimak, ali je Sud to odbio. Kako stoji u rješenju koje prenosi BIRN BiH:
“Sve informacije institucija BiH smatraju se otvorenim i javnim, osim ako je neobjavljivanje u potpunosti opravdano i zasnovano na zakonom propisanim izuzecima, na osnovu čega je Sud i utvrdio izuzetak od objavljivanja tražene informacije.”
Pritom nisu precizirali koje konkretne informacije su razlog odbijanja.
Advokatica Sabina Mehić smatra da je snimak morao biti objavljen u cjelini, budući da javnost nije ni obaviještena o ročištu:
“Razlog koji je Sud naveo da se ne dostavlja cijeli snimak, zbog faze postupka i činjenice da nije opravdano javnim interesim, nema uporište u zakonu. Ne postoji predmet koji je više u javnom interesu od ovog predmeta”, rekla je Mehić za Detektor.
Sud se u rješenju poziva na odredbe Zakona o krivičnom postupku, koje zabranjuju javno prikazivanje radnji iz istrage. Međutim, Mehić tvrdi da odredba kojom bi se zabranilo dostavljanje snimka, kako je Sud interpretirao, nije poznata.
Novinarka Vildana Kurtić – Duran (Nova BH), dugogodišnja izvještačica sa sudskih procesa, ističe da je u ovom slučaju trebalo iskazati poštovanje prema javnosti:
“Meni je poznato da Sud BiH u svojoj praksi ima to da izdaje samo deset minuta, koje su često izrezane prema nečijem nahođenju, međutim ovo je bila situacija kada javnost u BiH gubi povjerenje u nezavisnost pravosuđa.”
Slično je ocijenila i Meldiana Mulaosmanović, izvršna urednica portala Faktor.ba, rekavši da je izostanak najave ročišta i uskraćivanje punog snimka dodatno podgrijalo sumnje:
“Upravo zbog sve izraženije sumnje da je sve unaprijed dogovoreno, najmanje što su mogli uraditi da tu sumnju otklone jeste da dostave snimak kompletnog ročišta. Opravdanje o nekakvoj zaštiti postupka, ličnih podataka i slično apsolutno ne stoji, jer je ročište formalno bilo javno, dakle otvoreno za javnost, i sve to su novinari mogli čuti i u sudnici da im to nije onemogućeno upravo uskraćivanjem informacija od Suda.”
Nakon što se Dodik sam prijavio Tužilaštvu u pratnji advokata, ispitan je kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak. Istog dana, Sud BiH je prihvatio prijedlog Tužilaštva i ukinuo mu pritvor.
Pritvor je prethodno bio određen Dodiku, premijeru RS Radovanu Viškoviću i predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću, koji se također nisu odazivali na pozive, zbog čega je raspisana potjernica.
U odgovoru Detektoru, Sud je naveo da se snimci skraćuju na deset minuta, bez ličnih podataka, radi zaštite postupka i strana u njemu. Međutim, dostavljeni video traje nešto više od pet minuta.
“Ročište u navedenom predmetu je bilo otvoreno za javnost, međutim Sud, kada se radi o bilo kojem predmetu u kojem se ročište održava nakon radnog vremena, odnosno u dežuri, vrši evidenciju ročišta putem kalendara suđenja prvi radni dan nakon održanog ročišta jer služba zadužena za evidenciju ročišta ne postupa u dežuri”, naveli su iz Suda.
Zamjenica urednika CIN-a Mirjana Popović smatra da je javnost morala biti detaljno upoznata sa sadržajem ročišta:
“Kroz ovakve, suštinski važne predmete koji treba da pokažu da su pravo i pravda prisutni i dostupni svima, pravosuđe može dokazati da se nezavisnost i profesionalizam još mogu vezati za nju”, rekla je Popović.
Dodaje da selektivno prikazivanje snimaka dodatno podstiče nepovjerenje i frustraciju građana prema pravosudnim institucijama.
Na kraju, Kurtić – Duran izražava zabrinutost da bi niži sudovi mogli slijediti ovaj primjer i po vlastitoj procjeni ograničiti pristup informacijama, iako je Sud BiH donedavno slovio kao najtransparentnija pravosudna institucija.
Izvor: crna-hronika.info
