Administracija američkog predsjednika Donald Trump sve otvorenije pokazuje da želi što prije završiti rat s Iran, koji je počeo prije manje od dvije sedmice. Ipak, brojni analitičari upozoravaju da bi brz prekid sukoba mogao ostaviti ozbiljne posljedice po sigurnost regiona, ali i globalno tržište energije.
Kako navodi The Wall Street Journal u svojoj analizi, Trump se trenutno suočava s rastom cijena nafte i pritiskom dijela vlastite političke baze u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog toga sve češće dolaze signali iz Washingtona da se traži način za smirivanje sukoba, ali takva odluka nosi ozbiljne geopolitičke dileme.
Jedan od scenarija je da Trump proglasi pobjedu, prekine bombardovanje i počne povlačiti veliki američki vojni kontingent raspoređen na Bliskom istoku. Takav potez bi kratkoročno mogao smiriti svjetska tržišta i smanjiti strah od dugotrajnog rata. Međutim, analitičari upozoravaju da bi u tom slučaju vlast u Teheranu ostala netaknuta, a Iran bi i dalje imao dio svog arsenala projektila, dronova i nuklearnog materijala.
Iran je u međuvremenu poručio da neće stati dok ne dobije ono što traži. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf poručio je da Iran mora „udariti agresora po ustima kako bi naučio lekciju i više nikada ne pomislio napasti Iran“. Među zahtjevima Teherana spominje se čak i ratna odšteta koju bi, prema njihovim tvrdnjama, trebale platiti Sjedinjene Države.
Velika briga svjetskih analitičara odnosi se na Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Iran raspolaže projektilima kratkog dometa, dronovima i pomorskim minama koje bi mogao koristiti za blokadu ovog ključnog pomorskog prolaza. Ako bi se to dogodilo, posljedice bi osjetile gotovo sve države svijeta zbog naglog rasta cijena energije.
Bivši američki zvaničnik Andrew Tabler upozorio je da bi Iran, čak i oslabljen, mogao nastaviti prijetiti tankerima i energetskoj infrastrukturi u Perzijskom zaljevu. „Njegova sposobnost utjecaja na cijene energije bila bi ogromna“, rekao je Tabler.
Rat pomno prate i velike sile poput Kina, ali i američki saveznici u Aziji. Iako su američke i izraelske snage uspostavile zračnu nadmoć i uništile dio iranskih vojnih kapaciteta, Iran i dalje ispaljuje projektile i dronove širom regiona, što pokazuje da njegova vojna moć nije potpuno slomljena.
Stručnjaci upozoravaju i na još jedan veliki problem – iranske zalihe uranija obogaćenog na oko 60 posto, što je veoma blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja. Taj materijal nalazi se duboko pod zemljom i teško ga je uništiti samo zračnim napadima.
Prema procjenama vojnih analitičara, uklanjanje tih zaliha moglo bi zahtijevati i kopnenu vojnu operaciju, što bi značilo mnogo veći i opasniji rat. Upravo zbog toga mnogi smatraju da je situacija sada mnogo komplikovanija nego na početku sukoba.
Posebno zabrinute su države Perzijskog zaljeva koje se oslanjaju na američku vojnu zaštitu. One strahuju da bi Iran, čak i nakon eventualnog prekida napada, mogao nastaviti povremene udare kako bi ih natjerao na političke ustupke i smanjio američki utjecaj u regionu.
Analitičari zato upozoravaju da je region sada zarobljen između dva loša scenarija – da iranski režim opstane i ponovo se naoruža ili da se u Iranu stvori vakuum vlasti koji bi mogao izazvati još veći haos na Bliskom istoku.
„Zarobljeni smo između dva ishoda, a svaki je gori od drugog“, rekao je analitičar Mahdi Ghuloom iz istraživačkog centra ORF Middle East u Bahreinu.
Izvor: crna-hronika.info
